Čak 72 svjetska stručnjaka prognozirala kako će završiti rat: ‘Svi se divimo Ukrajincima, ali…‘

Većina geopolitičkih stručnjaka smatra da Ukrajina neće i da ne bi smjela trgovati svojom teritorijom

Rat u Ukrajini jednom će završiti. Teško je i nezahvalno prognozirati kad i kako, no gotovo je sigurno da će do kraja rata doći za pregovaračkim stolom. Kada i Moskva i Kijiv počnu vjerovati da neće više moći postići bolji rezultat na ratištu, kada cijena daljeg ratovanja postane prevelika za jednu ili obje strane, čelnici Ukrajine i Rusije – kogod oni bili u tom trenutku – moraće se sastati i dogovoriti uzajamno prihvatljivo rješenje, koje će se objema stranama učiniti dobrim bolje od nastavka ratovanja.

Ključno je pitanje u tom budućem procesu hoće li Ukrajina na kraju morati odustati od dijela svog teritorija – hoće li to rješenje uključivati kompromis koji bi ostavio Ukrajinu u manjim međunarodnim granicama nego što ih je imala u februar 2014. godine, prije ruskog pripajanja poluostrva Krima i potakne pobune na istoku zemlje.

Razmatrajući ovo pitanje, časopis Foreign Affairs za mišljenje je pitao čak 72 međunarodna stručnjaka za geopolitiku. Konsenzus među njima ne postoji, iako se više od polovine – njih 40 – ne slaže ili jako ne slaže s tvrdnjom da će se Ukrajina morati odreći dijela svog teritorija. Manji broj stručnjaka, njih devet, ne zauzima ni jednu poziciju, dok se njih 23 slaže ili izrazito slaže s tvrdnjom da će Kijiv morati pristati na teritorijalne ustupke Moskvi.

Većina onih koji misle da će Ukrajina ostati bez dijela teritorije spadaju među geopolitičke realiste, te mnogi i lično vjeruju kako je ta opcija ne samo najrealnija, već i najpozitivnija po cijeli svijet.

“Narod Ukrajine zadobio je divljenje cijelog svijeta svojom hrabrošću”, piše profesor Lyle Goldstein, direktor think tanka Asia Engagement and Defense Priorities. “Sada je vrijeme za realizam i suzdržanost. Razaranje koje sada traje – na putu prema pola milijona mrtvih i teško ranjenih – ne možemo dopuštiti da se nastavi. Za dobrobit Ukrajine, kao i globalnog mira i stabilnosti, moraju se postići bolni kompromisi s Rusijom – čim prije, to bolje”.

image

Saradnik njujorškog Savjeta za odnose s inostranstvom Thomas Graham čak nije toliko uvjeren da će doći do sporazuma, koliko je uvjeren da Ukrajina neće moći osloboditi Krim i djelove Donbasa zauzete 2014., a pita se i koliko je to uopće u interesu Kijiva. “Cijena integracije tih regija bila bi iznimno visoka, pomirenje bi napredovalo isprekidano, i reintegracija nikada ne bi bila potpuna”, vjeruje Graham, koji smatra da bi ta područja ostala trajni izvor napetosti unutar Ukrajine.

Poznati politolog sa Univerziteta u Čikagu, John Mearsheimer, koji je u svojim predavanjima krivio ponašanje Zapada za izbijanje sukoba u Ukrajini, kaže kako mu je teško zamisliti ukrajinsku pobjedu i oslobođenje svoje teritorije. “Lakše je zamisliti da Rusi zadrže teritoriju koji sada imaju i da s vremenom osvoje još”, kazao je. “S obzirom na te parametre, čini se izglednim da bi eventualni sporazum uključivao teritorijalne koncesije Ukrajine”, rekao je Mearsheimer, ali i naglasio kako je moguće da do sporazuma ni ne dođe. “Umjesto toga, mogli bismo završiti sa zamrznutim sukobom, nečemu nalik situaciji u Koreji”, zaključio je.

Više analitičara istaknulo je upravo ovu mogućnost kao jedan od potencijalnih scenarija – da će se rat voditi do pat pozicije, koja će završiti s formalnim ili neformalnim prekidom vatre u kojem niti jedna strana ne priznaje teritorij koji drži druga strana. Profesor savremene ruske istorije sa Univerziteta u Oksfordu, Dan Healey, vjeruje da bi čak i postignuti sporazum rezultirao zamrznutim sukobom, koji će se jednostavno reaktivirati u nekom trenutku u budućnosti.

Većina stručnjaka smatra da je pitanje teritorijalnih ustupaka potrebno podijeliti u tri kategorije – Krim, kao odvojeno pitanje, potom dijelove Donbasa okupirane od 2014., te konačno najnovije teritorijalne dobitke Rusije. Iako je Rusija na papiru pripojila i oblasti koje je tek djelimično okupirala, poput Hersona i Zaporožja, radi se o teritoriji od koje bi možda mogla odustati bez većeg gubitka obraza. Krim, s druge strane, je najveći problem oko kojeg će se lomiti koplja i u Rusiji i u Ukrajini.

image

Niti jedan sadašnji ili budući ruski čelnik neće se moći odreći Krima, koji je u potpunosti integriran u teritoriju Rusije, ali isto tako je teško vjerovati da bi Ukrajina mogla odustati od tog dijela svoje teritorije. Najoptimističnije sporazumno rješenje bilo bi neka vrsta međunarodne misije na Krimu, koja bi osigurala dugoročne korake za samoopredjeljenje Krima u kontrolisanim, demokratskim uslovima.

Većina geopolitičkih stručnjaka ipak smatra da Ukrajina neće i da ne bi smjela trgovati svojom teritorijom. Istoričarka Anna Reid, bivša dopisnica Economista iz Ukrajine, vjeruje da uopšte neće ni biti pregovora. “Ukrajinci znaju da je jedini put koji im donosi sigurnost odlučujuća pobjeda”, kazala je Reid, koja također smatra da će ratovanje odrediti novu de facto granicu.

Andrei Kolesnikov iz Carnegie fondacije za međunarodni mir vjeruje da ni Putin nije zainteresiran za sporazum. “Blokirao je mogućnosti mirovnih pregovora aneksijom Zaporožje i Hersona. A kako je to učinio namjerno, to znači da ne želi pregovore”, kazao je.

Drugi, poput saradnice za vanjsku politiku Centra za SAD i Europu Angele Stent, smatraju da su pregovori nemogući iz jednostavnog razloga što Moskva nije pouzdana stranka. “Rusija je prekršila sve sporazume o teritorijalnom integriretu Ukrajine koje je potpisala u proteklih 30 godina”, kazala je Stent. “Ispregovarani sporazum bio bi samo privremen, dok Rusija ne odluči da nastavi sa svojim pokušajem zauzimanja cijele Ukrajine”.

image

Isto vjeruje i čelnica programa transatlantske bazbjednosti u Centru za novu američku bazbijednost, Andrea Kendall-Taylor. “Bilo koji sporazum koji uključuje teritorijalne ustupke Kijiva samo bi produžio ratovanje time što bi ohrabrio Moskvu da ponovno napadne Ukrajinu u budućnosti”, rekla je. “Jedini stabilni ishod je onaj u kojem bi Ukrajina povratila barem teritoriju koji je držala 24. februara 2022.”

Profesor ruske i kavkaske istprije sa Univerziteta Cambridge, Hubertus Jahn, ističe i kako bi davanje teritorijalnih ustupaka Rusiji postavilo iznimno opasan presedan. “Ako bi poredak uspostavljen poslije 1945. na međunarodnom pravu trebao preživjeti, onda teritorijalni ustupci do kojih se došlo kršenjem tog prava ne dolaze u obzir”, naglasio je Jahn. “Rusiji se ne smije dopuštiti da postavi presedan za buduće krađe teritorija. Ali, stvarnost bi se mogla pokazati drugačijom”, kazao je.

Jutarnji list

Podijeli:

Related posts

Leave a Comment