Crnogorske kape u muzejima Rusije

Priredio: Vladimir Jovanović 

U muzejima Ruske Federacije nalaze se primjerci nacionalne kape Crnogoraca, tamo dospjeli u 19. i početkom 20. vijeka. Kako su etnografija i muzeologija u Rusiji razvijani mnogo prije nego kod nas u Crnoj Gori, sačuvani su AUTENTIČNI EKSPONATI sa stručnim bilješkama, naravno i datiranjima.  

Jasno, nijedan primjerak izvorne crnogorske kape iz epohâ Petrovića-Njegoša u ruskim muzejima nema novokomponovani 4xC”. Tajfalsifikat nastao je nakon srpske okupacije i tragičnih događaja iz 1918. godine. 

– U fondu Muzeja antropologije i etnografije imperatora Petra Velikog Ruske akademije nauka je crnogorska kapa. Potpukovnik Jakov Nikolajevič Ozereckovski tu kapu je 1838. donio u Rusiju. On je u Crnoj Gori prethodno bio dva mjeseca Njegošev gost. 

 Crnogorska kapa iz Njegoševog vremena, donio je 1838. u Rusiju p.puk. Jakov N. Ozereckovski nakon boravka u Crnoj Gori

O tepeluku — tj. crvenome suknu na tjemenu ove kape — ruska etnografkinja dr Aljena Aleksejeva Mihajlova u studiji „Crnogorska kapa kao vizuelni ljetopis…” na stranicama slavističkog časopisa za istorijske studije Državnog unuverziteta u Sankt-Peterburgu „Studia Slavica et Balcanica Petropolitana” (2/24, 2018, 57-79), piše: 

U donjem dijelu ovog oglavlja nalazi se dekor od UŠIVENOG ZLATNOG GAJTANA koji obilazi površinu duž ivice, zatim se ukršta u obliku luka i uvija se ispod njega u SPIRALNI KRUG. Ovaj motiv je, po svemu sudeći, bio prototip kasnijih verzija dekora crnogorskih kapa, a njegov nastanak se vjerovatno vezuje za solarnu simboliku”. 

Poklon Rusima od knjaza Nikole, 1867. godina, kapa sa zlatnom petokrakom u zbirci Ruskog etnografskog muzeja

– Crnogorska kapa, eksponat  8762-32237u zbirci Ruskog etnografskog muzeja, izložena je još na Prvoj etnografskoj izložbi održanoj 1867. godine u Moskvi. Lično je poslao knjaz Nikola, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca. Prema A. A. Mihajlovoj, koja je i viša naučna saradnica Ruskog etnografskog muzeja: 

Površina ove kape bila je PETOKRAKA ZVIJEZDA ukrašena vezenim zlatnim koncem u obliku latice i pet polukrugova iznad nje. Podaci o darodavcu sugerišu da je nošnja rađena na Cetinju, đe se u to vrijeme nalazio knjaževski dvor”. 

Iz Morače, stilizovani zlatni monogram H-I-Ж” („NIKOLA PRVI ŽIVIO”), kapu 1906. u Rusiju donio Mirko Medenica

S istom takvom kapom, na kojoj je zlatna petokraka, sahranjen je Nikolin otac, veliki vojvoda Mirko Petrović-Njegoš (1820-1867) — o tome se konkretno doznalo u novija vremena, prilikom prekopavanja grobnice. A na osnovu fotografije iz 1882, znamo da je prestolonašljednik Danilo Petrović-Njegoš (1871-1939) na kapi nosio ŠESTOKRAKU ZLATNU ZVIJEZDU unutar pet zlatnih polukrugova. 

Što se tiče knjaza/kralja Nikole, objavili smo foto-dokument da je na tepeluku njegove kape  zlatna petokraka.

Crnogorska kapa takođe iz Morače, pribavljena 1909. od S. Radovića, zbirka Ruskog etnografskog muzeja

A. A. Mihajlova u pomenutoj studiji piše kako je slika DVOGLAVOG ORLA izvezena na kapama zlatnim koncem služila i kao simbol crnogorske slobode”.

Unikalna karakteristika ovoga motiva je bila lokacija dizajna u sredini površine kape, bez pet polukrugova. Najranije svjedočanstvo o ovome motivu na crnogorskoj kapi datira iz 1876. godine, što nam omogućava da ga povežemo sa odlučujućom etapom borbe za oslobođenje i nezavisnost”. 

Simbol dvoglavog orla je pozajmljen iz grba srednjovjekovne crnogorske dinastije CRNOJEVIĆA kako bi se označio istorijski kontinuitet državne tradicije Crnogoraca”, navodi Mihajlova. Na pojedinim uzorcima, pored orla, prikazan je i amblem sa monogramom H.I koji upućuje na zasluge knjaza Nikole I Petrovića u međunarodnom priznanju NEZAVISNOSTI CRNE GORE”. 

– Egzemplari  1555-10, 3246-1, 4058-8, 8762-32236, 8762-32420 u fondu Ruskog etnografskog muzeja imaju kape sa zlatnim monogramom H.I” – Nikola Prvi” i svi su oni s početka 20. vijeka”. 

– U Rusku carevinu je Mirko Medenica donio 1906. kapu iz Moračke nahije Knjaževine Crne Gore, koja je sada u takođe zbirci Ruskog etnografskog muzeja. Na tepeluku: stilizovani zlatni monogram H-I-Ж” – „NIKOLA PRVI ŽIVIO”. 

– I hronološki je naredni egzemplar crnogorske kape pohranjen u istome muzeju ( 1017-1) iz Morače, pribavljen, bilježi se 1909, od S. Radovića. Na tepeluku je monogram „H.I”. 

– U kolekciji Ruskog etnografskog muzeja je i eksponat  3246-1, kapa iz nošnje princa Mirka Petrovića-Njegoša (1879-1918), velikog vojvode Grahova i Zete, imao i čin ruskoga polkovnika. Na kapi je zlatni monogram H.I”. a nju je 1915. muzeju predao Lazar Stefanović Nesterović. 

– Još jedna crnogorska kapa s izvezenom zlatnom petokrakom unutar pet zlatnih polukrugova dospjela je 1922. u zbirku Ruskog etnografskog muzeja ( 3246-1) iz Gatčinskog dvorca, a u muzejskoj napomeni se bilježi kako je prvobitno bila poklonjena familiji Romanovih od predstavnika crnogorske dinastije”.

Antena M

Podijeli:

Related posts

Leave a Comment