U fabriku “Montenegro Chips” samo dvije godine od otvaranja, u decembru prošle godine privremeno stavljen ključ u bravu, a bila je zatvorena gotovo tri mjeseca.
piše: Ivanka Fatić Rastoder
Prva crnogorska fabrika čipsa “Montenegro Chips” koju su u Tuzima u decembru 2022. godine sa velikim optimizmom otvorili tadašnji premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović i predsjednik opštine Tuzi Nik Đeljošaj i najavili je kao generatora radnih mjesta i razvoja Malesije, te budućeg velikog izvoznika proizvoda od krompira, gotovo tri mjeseca je bila stavljena pod ključ.
Prigodnim svečarskim govorima bivši premijer i aktuelni potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, sigurno su ubrali političke poene, ali građani do sada od otvaranja fabrike nijesu vidjeli neku veću korist.
“Ova investicija je milionske vrijednosti, a postaće prepoznatljiv brend u zemlji i šire. A pitanje je nedjelja kada ćemo otvoriti još dvije nove fabrike koje će prerađivati proizvode naših ratara i stočara. Sve ovo dolazi u vrijeme kada fabrike dolaze pred bankrot ili se zatvaraju”, kazao je tada Đeljošaj.
Abazović je tom prilikom ocijenio da fabrika generiše otvaranje mnogih radnih mjesta direktno u njoj, ali i otvoranje na stotine mogućnosti za poljoprivredne proizvođače.
“I to je samo prvi korak. Naredne godine plan je da se broj direktnih radnih mjesta pređe 100. Time ćemo doći u situaciju, ako se ovako bude upravljalo opštinom, da će faliti radne snage”, rekao je prilikom otvaranja Abazović.
Dvije godine poslije otvranja nema ništa od novih fabrika koje je najavio Đeljošaj, kao što nema ni stotine zapšljenih u fabrici čipsa, koje je najavio Abazović.
Tako je u fabriku “Montenegro Chips” samo dvije godine od otvaranja, u decembru prošle godine privremeno stavljen ključ u bravu i bila je zatvorena gotovo tri mjeseca, što bez sumnje ukazuje na određene probleme. Pored toga nezvanični izvori M portala tvrde da u fabrici trenutno za mašinama radi svega desetak radnika.
“Na početku je zbog otvaranja fabrike među građanima vladalo oduševljenje i vidjeli su to kao svojevrsnu “slamku spasa”. Ali danas u fabrici uprkos obećanjima da će biti zapošljeno stotinjak ljudi, radi svega sedam ili osam žena čije je radno iskustvo prilično negativno, plate mizerne, a smjene traju 10-12 sati. Takođe, ni otkup krompira od kooperanata nije na nivou koji je obećan”, ističu naši izvori.
Bivša izvršna direktorka Rialda Perković, koja je takođe i kćerka jednog od suvlasnika “Montenegro Chipsa” Edina Mušovića, i koja je na toj funkicji bila do unazad nekoliko mjeseci, u razgovoru za M portal prekid proizvodnje objašnjava skladištenjem veće količine krompira u hladnjačama.
“Bio je lager preveliki. Imali smo dosta krompira našeg domaćeg i da on ne bi čekao u hladnjačama odradili smo i imali smo dosta zaliha čipsa. Imali smo distributera koji se dosta maržirao, cijene na polici su bile prevelike zbog neusaglašenosti fabrike sa distributerom”, kazala je Perković.
Na otvaranju je pored ostalog najavljeno i da je riječ o prvoj fabrikci ovakve vrste u Crnoj Gori koja će se snabdijevati domaćim krompirom. Tako su iz fabrike određenom broju kooperanata podijelili sjemenski krompir, ali su prinosi uveliko podbacili.
Podijeljeno sjeme loše uspjelo
Kako tvrde naši izvori sjeme koje je podjeljeno malim poljoprivrednim proizvođačima nije prikladno proizvodnji u našima uslovima, odnosno karakteristikama tla. To je i razlog, kako smatraju proizvođači, zbog kojega nijesu mogli da proizvedu veću količinu krompira. No nije tu sva nevolja, već ni otkupna cijena krompira koji je uzgojen nije zadovoljavajuća za proizvođače, jer ga je fabrika plaćala svega 23 centa po kilogramu, što je bilo ispod njihovih očekivanja.
“Zbog lošeg izbora sjemena, neprilagođenog uslovima uzgoja na našim oranicama poljoprivrednici nijesu mogli da proizvedu dovoljnu količinu krompira, koja bi mogla da im donese ekonomski benefit”, smatra naš sagovorinik.
On tvrdi da ove godine ne postoji saradnja fabrike sa poljoprivrednim proizvođačima, uprkos najavi da će ona biti u kontinuitetu. Takođe objašnjava da krompir potreban za proizvodnju čipsa fabrika sada samostalno uzgaja, pored ostalog i zato što se poljoprivrednici nijesu željeli upuštati u novu proizvodnju, nakon lošeg iskustva tokom prethodnog perioda.
Sa druge strane bivša izvršna direktorica fabrike Perković, tvrdi suprotno. Tako “vruć krompir” prebacije u ruke poljopriovrednicima.
Naime, ona ističe da nije greška do fabrike, već do kooperanata koji nijesu uradili potrebnu analizu zemljišta, zbog čega im krompir nije uspio. Ona takođe demantuje podatak da je fabrika odustala od saradnje sa malim poljoprivrednim proizvođačima i tvrdi da je određenom broju, koji nije mogla precizno da navede i ove godine podijeljeno sjeme krompira.
Perković pored ostalog ističe da su i ove godine kao i prethodnih u fabrici uvezli sjeme krompira koje je namijenjeno upravo proizvodnji čipsa.
“Uvozimo sjeme, koje smo i ove godine uvezli i koje je isključivo namijenjeno za proizvodnju čipsa i koje dosta plaćamo. Uvezli smo ga iz Holandije iz najbolje evropske firme koja proizvodi sjemenski krompir. Jedino zbog čega poljoprivrednicima nije uspio krompir, što je utvrđeno kasnije da nijedan proizvođač nije imao odrađenu analizu zemljišta. Imamo sve potvrde da razlog što krompir nije uspio nema veze sa sjemenom”, kaže naša sagovornica.
Dodala je da više ne dijele svim proizvođačima sjeme zato što niko od njih nije htio da odradi kako treba zakonski regulativno ispitivanje zemljišta kao i sve ostalo.
“Imamo naše standardne kooperante i naše zemljište. Ne može sjeme da uspije na našem zemljištu a kod komšija da ne uspije”, objašnjava Perković.
Ona je takođe demantovala glasine da je suvlasnik Mušović povukao mašine i vozni park iz fabrike čipsa i prebacio ih u svoju fabriku za preradu sokova „Frudo“ koja se nalazi u naselju Kuće Rakića.
Na pitanje koliko su zadovoljni u fabrici izvozom, Perković je anglasila da je potrebno vrijeme da tržište prepozna proizvod, te da čips za sada izvoze u Bosnu, Srbiju i Albaniju.
Prilikom otvaranja navedeno je da je fabrika u vlasništvu privrednika sa Kosova Bedrija Kosumija i lokalnih partnera, Edina Mušovića i Valentina Junčaja.
Mportal
