DW: Ni manje države, ni više turbulencija: Crna Gora – godina raspleta velike krize?

Crna Gora iza sebe ima još jednu turbulentnu godinu u kojoj su pale dvije Vlade i eskalirala institucionalna kriza. EU čak prijeti zaustavljanjem pregovora o pridruživanju. Naredna godina mogla bi da donese konačni rasplet, piše Dojče vele DW.

Ni manje države, ni više turbulencija. Tako bi se, ukratko, moglo opisati stanje u Crnoj Gori koja je 2022. ostala bez dvije Vlade, dva puta se promijenila i većina u parlamentu, jedna od ključnih institucija – Ustavni sud je blokiran a Zapad pokušava da posreduje između vlasti i opozicije kako bi se razriješila politička i institucionalna kriza.

Nova-stara parlamentarna većina, predvođena Demokratskim frontom (DF), pokušaće ove godine da formira novu Vladu EU i SAD traže da se od toga odustane i ide na vanredne parlamentarne izbore, koje zahtijeva opozicija. Prijete i prekidom pregovora o pridruživanju EU i indirektno poručuju da neće sarađivati sa novom Vladom, ako bude izabrana.

U svom tom galimatijasu jasno je da tokom 2023. mora doći do rješavanja krize. U to vjeruje i šef poslaničkog kluba DF-a u crnogorskom parlamentu Slaven Radunović.

“Crna Gora je praktično nefunkcionalna država jer nemamo Ustavni sud. Mislim da smo na dobrom putu da do kraja januara izaberemo sudije tog suda”, kaže Radunović za DW.

S druge strane, iz vodeće opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) predsjednika države Mila Đukanovića, za eskalaciju krize optužuju trenutnu skupštinsku većinu.

“Nju dvotrećinski čine partije koje su decenijama protiv evropske emancipacije crnogorskog društva, koje su bile oštri protivnici ulaska Crne Gore u NATO i po ocjeni američkog Stejt Dipartmenta i drugih relevantnih međunarodnih autoriteta – osvjedočeni politički instrument Rusije u Crnoj Gori. Stoga, ne čudi ovakvo stanje”, kaže poslanik DPS-a Nikola Rakočević za DW, misleći upravo na DF.

Nova Vlada – međunarodna izolacija?

Na izborima 30. avgusta 2020. DPS je smijenjen s vlasti nakon 30 godina. Novu većinu formirali su DF, Demokrate i URA, aktuelnog premijera Dritana Abazovića. Njihovu prvu ekspertsku Vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem srušio je Abazović uz pomoć DPS-a početkom 2022. a onda formirao novu, manjinsku, uz podršku dijela te iste većine ali je ključne glasove opet dao DPS, koji je najveća partija u Skupštini.

Međutim, nakon što je Abazović 2022. potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, DPS je podnio zahtjev za rušenje i njegove Vlade a ona je pala zahvaljujući glasovima Demokrata i nekih manjih partija, koje su se tako osvetile Abazoviću za rušenje prethodne Vlade.

Abazović se nakon toga vratio u okrilje stare većine koja sada želi da formira i treću Vladu na čelu sa Miodragom Lekićem. Đukanović, kao šef države, odbio je da mu da mandat, ali je većina, predvođena DF-om, onda promijenila Zakon o predsjedniku i omogućila mandat Lekiću, čak iako Đukanović to ponovo odbije. SAD i EU protive se novoj Vladi jer je Venecijanska komisija, ekspertsko tijelo Savjeta Evrope, ocijenila da je zakon, koji omogućava formiranje nove Vlade, neustavan.

Rakočević kaže da će se Crna Gora naći u međunarodnoj izolaciji ako se formira neustavna Vlada.

“Takav scenario odgovara samo proruskim političkim snagama u Crnoj Gori, koji instrukcije i finansije dobijaju iz Beograda i Moskve,” kaže Rakočević.

Radunović odgovara da je njima najbitniji interes građana odnosno njihov glas na izborima.

“Iako je Crna Gora suverena zemlja, njeni zapadni partneri je tako ne doživljavaju. Ovaj nivo njihovog intervencionizma prevazilazi mjeru dobrog ukusa. Očigledno je da je interes građana Crne Gore ovdje najmanje bitan. Ipak, mi ćemo se potruditi da nova Vlada bude formirana i da izvlačimo Crnu Goru polako iz krize”, poručuje Radunović.

Vlast i opozicija međusobno se optužuju i za neuspeh u deblokadi Ustavnog suda za šta su potrebni glasovi obje strane. Četiri kandidata koje je podržala većina, DPS nije htio da glasa već traži politički dogovor o tome.

“Opozicija je spremna da kroz dijalog i pravilnu proceduru dođemo do rješenja za Ustavni sud i dogovora o zakazivanju vanrednih parlamentarnih izbora”, poručuje Rakočević.

DPS i na protestima ovih dana insistira na vanrednim parlamentarnim izborima iako je na lokalnim izborima poražen u nizu opština, uključujući i Glavni grad Podgoricu. Mada pojedinačno osvajaju najviše glasova, od 2020. ostaju uglavnom u manjini jer niko neće s njima.

“DPS je i dalje politički subjekt čiji je rejting više nego duplo jači od prvog narednog konkurenta, uprkos činjenici da su stranke vlasti u posljednje dvije godine ekstremnim povećanjem javne potrošnje i ekonomskim populizmom finansirale kampanje svojih partija budžetskim sredstvima. Možda bismo, ako bi nas vodila isključivo partijska razmišljanja, tražili drugo vrijeme za izbore, međutim proritetni nacionalni interes je da Crna Gora dobije stabilnu proevropsku Vladu, a takva Vlade se može ustavno formirati samo nakon vanrednih izbora,” poručuje Rakočević.

Na pitanje zašto i oni nisu za vanredne izbore ako i ankete govore da DPS na njima ne može do pobjede, Radunović odgovara:

“Zašto bi pravili novu trku po Crnoj Gori ako imamo parlamentarnu većinu i čistu situaciju? Ko je to uradio u posljednjih 30 godina? Mislim da je zahtjev DPS-a neiskren pa i ako dođe do izbora, oni će postati marginalna stranka”, smatra Radunović.

Predsjednički izbori – hoće li se kandidovati Đukanović?

Crnu Goru 2023. godine, uz moguće parlamentarne, sigurno čekaju i redovni predsjednički izbori. To će biti novi sudar dvije strane a na pitanje da li će Đukanović ponovo biti kandidat DPS-a za predsjednika, Rakočević odgovara da će o tome odlučiti organi partije ali poručuje da je on nesporni državotvorni lider sa najvećim povjerenjem i u partiji i u Crnoj Gori.

“Mislim da su se gotovo svi dobronamjerni ljudi u državi uvjerili da je alternativa našoj politici antievropska i državno neodgovorna. Brana pokušaju potpunog rušenja evropske perspektive u Crnoj Gori bio je DPS, naši partneri i brojni građanski aktivisti, djelovanjem u institucijama i na građanskim protestima. Sa tim uvjerenjem i optimizmom čekamo naredne izborne izazove”, poručuje Rakočević.

Radunović kaže da još ne znaju da li će imati svog predsjedničkog kandidata ili će parlamentarna većina dati zajedničkog. On ne vjeruje da će se Đukanović kandidovati jer tvrdi da nema šanse na izborima a ne djeluje mu kao “čovjek koji bi prihvatio drastičan poraz”.

Za 2023. godine najavljen je i prvi Kongres DPS-a na kojem će članovi partije neposredno birati rukovodstvo. Dio vlasti i javnosti u Crnoj Gori priziva povlačenje Đukanovića i nekih starijih kadrova DPS-a, koje vlast i dio javnosti optužuju za korupciju. Rakočević, pak, kaže da su ove optužbe “konstruisane i netačne tvrdnje ostrašćenih protivnika njihove politike”.

“Naša politička konkurencija, u pokušaju da obezbijedi za sebe bolji politički rejting, kriminalizacijom naše partije optužuje cijelu stranku, bez izuzetka, lišena bilo kakve odgovornosti za iznošenje neistina, bez dokaza i zlonamjerno”, tvrdi Rakočević.

Radunović smatra da bi Đukanović rado napustio ne samo DPS nego i Crnu Goru ali tvrdi da “ima određene obaveze prema kriminalnim krugovima u Crnoj Gori”.

“Odlazak Đukanovića bi doveo do rascjepa i raslojavanja unutar DPS-a. Dok je Đukanović na čelu stranke i dalje postoji neka osovina”, tvrdi Radunović.

Povećane plate ali slijedi novo zaduživanje

Protekle godine građanima Crne Gore su povećane plate preko programa Evropa sad čiji su autori bivši ministri i lideri novog istoimenog pokreta Milojko Spajić i Jakov Milatović. Taj pokret je trenutno drugi po anketama, sarađuje sa partijama vlasti i Milatović će biti novi gradonačelnik Podgorice ali priželjkuju i vanredne izbore, da uđu u državni parlament. Nakon tog programa, dodatno su povećane plate ljekarima i profesorima Univerziteta a sada to traže i druge profesije. Aktuelna Vlada najavljuje to ali budžetom pravi prostor i za nova velika zaduženja. Postavlja se pitanje – može li Crna Gora sve to da izdrži?

Radunović je bio jedan od onih koji je kritikovao program Evropa sad ali na kraju i glasao za njega.

“To je apsolutno populistički potez ali smo morali da ga podržimo jer bi građani mislili da smo protiv toga da oni imaju veće plate. Međutim, pokazuje se polako da država kleca, posebno sistem zdravstva. Ova godina je nekako prošla ali svaka naredna će biti sve teža. Naravno, nikome ne pada na pamet da smanjuje plate ali je to lančano povuklo ostale populističke poteze a mi to moramo voljno ili nevoljno da pratimo. Protiv populizma na kratke staze nema lijeka. Sad imamo najave novih povećanja, mene to raduje kao građanina ali zabrinjava kao političara”, jasan je Radunović.

Rakočević, pak, oštro kritikuje ekonomsku politiku obje posljednje Vlade.

“Zatvoreno je nekoliko preduzeća, protjerani su i obeshrabreni renomirani strani investitori. Sa druge strane, partijski je zapošljeno desetine hiljada ljudi u javnom sektoru i državnim preduzećima. Javna potrošnja i javni dug su na istorijskom maksimumu. Sve to nameće potrebu enormnog zaduženja. Stanje nije održivo, te će biti potrebno mnogo vještine i privlačenje svježeg kapitala kroz održive investicije da bi došli do novih prihoda, nakon što neka nova, kompetentna Vlada preuzme upravljanje državom”, zaključio je Rakočević.

Podijeli:

Related posts

Leave a Comment