KRSTAŠI I DUKLJANSKA KRALJEVINA 

KRALJA BODINA istorijski izvori pominju 1096. godine, kad je na svome dvoru u Skadru dočekao krstaše Rejmunda Tuluškog.  (…) Na saboru u Klermonu 18. novembra 1095. godine, koji je pod pokroviteljstvom francuskog dvora okupio više od sto najviših crkvenih velikodostojnika, uz prisustvo konstantinopoljskih izaslanika, donešena je odluka da se priskoči u pomoć Vizantiji, kojoj je prijetila velika opasnost od nadirućih Seldžuka. Dio krstaške vojske pod komandom tuluškog komesa zaputio se na istok kopnom, preko dalmatinske obale, prešavši je za četrdeset dana, da bi uz velike poteškoće dospio u Skadar kod…

Read More

Ovako je bilo prije 18 godina: Crna Gora je obnovila nezavisnost, ovo su svi ključni podaci sa referenduma 

Osamnaest je godina od referenduma na kojem je Crna Gora obnovila nezavisnost. U 12 opština većina zaokružila “da”, u devet “ne”, na 28 birališta bilo stopostotno Bio je to kraj turbulentnog razdoblja koje je počelo raspadom velike Jugoslavije, a uprkos tome što je čitava regija gotovo deceniju i po bila poprište sukoba i tenzija, crnogorski referendum bio je primjer mirnog i demokratskog odlučivanja građana. Birači su se opredjeljivali između opcija “da” i “ne”, pri čemu je slogan opcije za nezavisnost glasio “Za Crnu Goru koju volimo”, a za ostanak u…

Read More

Štivo za četnike početnike: Dan kada je započela bitka na Sutjesci

Operacija „Švarc” (Crno), Bitka na Sutjesci ili Peta neprijateljska ofanziva, koja se odigrala od 15. maja do 15. juna 1943. godine na tromeđi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, po razmjerama, karakteru, ali i ishodu odlučujuća je za opstanak i savezničko priznavanje partizanske borbe u Jugoslaviji. Komanda partizanske vojska, ispostaviće se, bila je neobaviještena o namjerama fašista i domaćih izdajnika, četnika pod komandom Draže Mihajlovića, da razore glavnicu partizanske vojske. Ipak, partizanske jedinice slabo naoružane, opterećene sa 3.500 ranjenika, iscrpljene od Bitke na Neretvi uspjele su, i pored ogromnih…

Read More

Crnogorski parlament da proglasi Deklaraciju o genocidu srpske vojske nad Crnogorcima

Piše: Slavko Mandić Nije lako čitati o monstruoznim zločinima Srpske vojske nad crnogorskim življem u periodu od 1919-1925. godine. Posebno ne ako si Srbin po kazivanju, i ni po čemu drugome, što istorijski fakti lako dokazuju. Ali, tu su falsifikati, obmane plaćenika, prevare „istoričara“ i sve ono što uz to ide. Neuk narod kome su popovi crkve Srbije pomutili mozak, prihvatiše krvavog okupatora kao spasioca i dobrotvora. Nijesi ih mogao ubijediti da očima svojim vjeruju, dok su gledali kako zlikovci ognjem pale crnogorske domove i žive familije u njima. Ne…

Read More

Crnogorske kape u muzejima Rusije

Priredio: Vladimir Jovanović  U muzejima Ruske Federacije nalaze se primjerci nacionalne kape Crnogoraca, tamo dospjeli u 19. i početkom 20. vijeka. Kako su etnografija i muzeologija u Rusiji razvijani mnogo prije nego kod nas u Crnoj Gori, sačuvani su AUTENTIČNI EKSPONATI sa stručnim bilješkama, naravno i datiranjima.   Jasno, nijedan primjerak izvorne crnogorske kape iz epohâ Petrovića-Njegoša u ruskim muzejima nema novokomponovani „4xC”. Tajfalsifikat nastao je nakon srpske okupacije i tragičnih događaja iz 1918. godine.  – U fondu Muzeja antropologije i etnografije imperatora Petra Velikog Ruske akademije nauka je crnogorska kapa. Potpukovnik…

Read More

CRNOGORSKA CRKVA KANONIZOVALA VASILIJA OSTROŠKOGA, VLADIKA PETAR I SAZIDAO DONJI MANASTIR OSTROG 

“Isključivo u crnogorskim crkvenim kalendarima iz 1860-ih upisan je Vasilije Ostroški – crvenim slovima”. (…) “Kanonski posmatrano, za svetitelja ga je autokefalna Mitropolija crnogorska – Crnogorska pravoslavna crkva objavila najkasnije 1768. godine”.  (…) “Natpis iz 1779. govori da neke svijećnjake priloži „Simo Ivov iz Podgorice… Svetom Vasiliju u Ostrog“. Jedna njegova svetiteljska ikona datira iz 1816. godine. Engleski putopisci Lemb i Vilkinson, te Rus Kovaljevski, za Njegoševe epohe su boravili u Ostrogu i napisali da je Vasilije za Crnogorce svetitelj. Prethodno je mitropolit Petar I godine 1824. sa Bjelopavlićima podigao…

Read More

Nezaobilazni ukras Skadarskog basena: Crkva Sv. Blagovještenja u Jeksi 

Značajno je da je crkva podignuta, kako se kaže u natpisu iznad vrata, za vrijeme arhiepiskopa Ruvima, tvorca Crnogorskog vladikata piše: Ivan Kern Mala crkva posvećena sv. Blagovještenju nalazi se kod sela Čukovića, iznad starog puta Rijeka Crnojevića – Virpazar, na lokalitetu Jeksa. Zahvaljujući mjestu i nepristupačnosti terena na kojem je zidana, sačuvala je autentičnu athitekturu i fresko dekoraciju iz vremena kada je građena. Značajno je da je crkva podignuta, kako se kaže u natpisu iznad vrata, za vrijeme arhiepiskopa Ruvima, tvorca Crnogorskog vladikata. Upisana je u registar zaštićenih kulturnih…

Read More

LJUBOMORA KARAĐORĐEVIĆA NA CRNU GORU I KRALJA NIKOLU 

Džordž H. Mouziz (George H. Moses), koji je službovao u Senatu S.A.D. i bio američki ministar u Grčkoj i Crnoj Gori, imao je svaku mogućnost da upozna kralja Nikolu i kao čovjeka i kao monarha. On ga naziva “posljednjim starješinom kuće – jedinim monarhom koji je, po mom saznanju, dostojan svoje tradicije”. Nakon ubistva Aleksandra, posljednjeg iz loze Obrenovića, i kraljice Drage, vlade ostalih evropskih zemalja odnosile su se prema Srbiji sa naglašenom hladnoćom. Ona nije mogla da podnese da kralj Nikola uživa naklonost stranih sila kao i svog naroda.…

Read More

ALEKSANDAR KARAĐORĐEVIĆ (1806–1885) JE MOLIO NJEGOŠA DA MU UPUTI SVJEDODŽBU DA JE CRNOGORSKOG I PLEMIĆKOG PORIJEKLA 

Kao i ostali crnogorski mitropoliti, Petar II Petrović Njegoš izdavao je pojedincima diplome o plemićkom porijeklu. U sklopu ove teme pomenućemo samo dva svjedočanstva o porijeklu, koja je potpisao Njegoš. Na molbu Aleksandra Karađorđevića (1806 – 1885) da mu uputi svjedodžbu da je crnogorskog i plemićkog porijekla, Njegoš je napisao potvrdu, 21. XII 1840. godine, u kojoj kaže da Aleksandar Crni „proističe od starih knjaževina naše oblasti Vasojevića“ i da ga priznaje „svijetlim knjazom i patriotom našim po porijeklu“, te da ga oblikuje „vojvodskim činom“. Uvjerenje je potvrdio „državnim pečatom“.…

Read More