Štivo za četnike početnike: Dan kada je započela bitka na Sutjesci

Operacija „Švarc” (Crno), Bitka na Sutjesci ili Peta neprijateljska ofanziva, koja se odigrala od 15. maja do 15. juna 1943. godine na tromeđi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, po razmjerama, karakteru, ali i ishodu odlučujuća je za opstanak i savezničko priznavanje partizanske borbe u Jugoslaviji. Komanda partizanske vojska, ispostaviće se, bila je neobaviještena o namjerama fašista i domaćih izdajnika, četnika pod komandom Draže Mihajlovića, da razore glavnicu partizanske vojske. Ipak, partizanske jedinice slabo naoružane, opterećene sa 3.500 ranjenika, iscrpljene od Bitke na Neretvi uspjele su, i pored ogromnih…

Read More

Crnogorski parlament da proglasi Deklaraciju o genocidu srpske vojske nad Crnogorcima

Piše: Slavko Mandić Nije lako čitati o monstruoznim zločinima Srpske vojske nad crnogorskim življem u periodu od 1919-1925. godine. Posebno ne ako si Srbin po kazivanju, i ni po čemu drugome, što istorijski fakti lako dokazuju. Ali, tu su falsifikati, obmane plaćenika, prevare „istoričara“ i sve ono što uz to ide. Neuk narod kome su popovi crkve Srbije pomutili mozak, prihvatiše krvavog okupatora kao spasioca i dobrotvora. Nijesi ih mogao ubijediti da očima svojim vjeruju, dok su gledali kako zlikovci ognjem pale crnogorske domove i žive familije u njima. Ne…

Read More

Crnogorske kape u muzejima Rusije

Priredio: Vladimir Jovanović  U muzejima Ruske Federacije nalaze se primjerci nacionalne kape Crnogoraca, tamo dospjeli u 19. i početkom 20. vijeka. Kako su etnografija i muzeologija u Rusiji razvijani mnogo prije nego kod nas u Crnoj Gori, sačuvani su AUTENTIČNI EKSPONATI sa stručnim bilješkama, naravno i datiranjima.   Jasno, nijedan primjerak izvorne crnogorske kape iz epohâ Petrovića-Njegoša u ruskim muzejima nema novokomponovani „4xC”. Tajfalsifikat nastao je nakon srpske okupacije i tragičnih događaja iz 1918. godine.  – U fondu Muzeja antropologije i etnografije imperatora Petra Velikog Ruske akademije nauka je crnogorska kapa. Potpukovnik…

Read More

CRNOGORSKA CRKVA KANONIZOVALA VASILIJA OSTROŠKOGA, VLADIKA PETAR I SAZIDAO DONJI MANASTIR OSTROG 

“Isključivo u crnogorskim crkvenim kalendarima iz 1860-ih upisan je Vasilije Ostroški – crvenim slovima”. (…) “Kanonski posmatrano, za svetitelja ga je autokefalna Mitropolija crnogorska – Crnogorska pravoslavna crkva objavila najkasnije 1768. godine”.  (…) “Natpis iz 1779. govori da neke svijećnjake priloži „Simo Ivov iz Podgorice… Svetom Vasiliju u Ostrog“. Jedna njegova svetiteljska ikona datira iz 1816. godine. Engleski putopisci Lemb i Vilkinson, te Rus Kovaljevski, za Njegoševe epohe su boravili u Ostrogu i napisali da je Vasilije za Crnogorce svetitelj. Prethodno je mitropolit Petar I godine 1824. sa Bjelopavlićima podigao…

Read More

Nezaobilazni ukras Skadarskog basena: Crkva Sv. Blagovještenja u Jeksi 

Značajno je da je crkva podignuta, kako se kaže u natpisu iznad vrata, za vrijeme arhiepiskopa Ruvima, tvorca Crnogorskog vladikata piše: Ivan Kern Mala crkva posvećena sv. Blagovještenju nalazi se kod sela Čukovića, iznad starog puta Rijeka Crnojevića – Virpazar, na lokalitetu Jeksa. Zahvaljujući mjestu i nepristupačnosti terena na kojem je zidana, sačuvala je autentičnu athitekturu i fresko dekoraciju iz vremena kada je građena. Značajno je da je crkva podignuta, kako se kaže u natpisu iznad vrata, za vrijeme arhiepiskopa Ruvima, tvorca Crnogorskog vladikata. Upisana je u registar zaštićenih kulturnih…

Read More

LJUBOMORA KARAĐORĐEVIĆA NA CRNU GORU I KRALJA NIKOLU 

Džordž H. Mouziz (George H. Moses), koji je službovao u Senatu S.A.D. i bio američki ministar u Grčkoj i Crnoj Gori, imao je svaku mogućnost da upozna kralja Nikolu i kao čovjeka i kao monarha. On ga naziva “posljednjim starješinom kuće – jedinim monarhom koji je, po mom saznanju, dostojan svoje tradicije”. Nakon ubistva Aleksandra, posljednjeg iz loze Obrenovića, i kraljice Drage, vlade ostalih evropskih zemalja odnosile su se prema Srbiji sa naglašenom hladnoćom. Ona nije mogla da podnese da kralj Nikola uživa naklonost stranih sila kao i svog naroda.…

Read More

ALEKSANDAR KARAĐORĐEVIĆ (1806–1885) JE MOLIO NJEGOŠA DA MU UPUTI SVJEDODŽBU DA JE CRNOGORSKOG I PLEMIĆKOG PORIJEKLA 

Kao i ostali crnogorski mitropoliti, Petar II Petrović Njegoš izdavao je pojedincima diplome o plemićkom porijeklu. U sklopu ove teme pomenućemo samo dva svjedočanstva o porijeklu, koja je potpisao Njegoš. Na molbu Aleksandra Karađorđevića (1806 – 1885) da mu uputi svjedodžbu da je crnogorskog i plemićkog porijekla, Njegoš je napisao potvrdu, 21. XII 1840. godine, u kojoj kaže da Aleksandar Crni „proističe od starih knjaževina naše oblasti Vasojevića“ i da ga priznaje „svijetlim knjazom i patriotom našim po porijeklu“, te da ga oblikuje „vojvodskim činom“. Uvjerenje je potvrdio „državnim pečatom“.…

Read More

Kralj Nikola 1914. oslobodio Budvu i poručio: „CRNOGORSKI BARJAK na budvanskom gradu na sva vremena”

Piše: Vladimir Jovanović Bilbordi koji su se pojavili tu skoro u Budvi, pokrenuli su nešto nalik polemici o tome je li vojska Kraljevine Srbije u jesen 1918. okupirala Budvu? Iz dijela opštinske vlasti, dakle, „priprema se proslava jubileja koji je bio maltene najznačajniji u istoriji Budve“, jer je, navodi se, „taj grad vjekovima bio pod okupacijom još od vremena države Nemanjića, u čijem je sastavu bio, a oslobođen tek 1918. godine”. Predśednik SO Budva, Đorđije Vujović, koji u biografiji od kvalifikacija navodi da je završio srednju turističku školu, osnovao je…

Read More

Nacisticki logor Omarska, Prijedor, Bosnia 1992.

Kemija Hodžić Običaj je da se uoči Petrovdana pale lile koje simbolišu ona vremena kada su hristoborni carevi progonili i mučili hrišćane, vezujući ih za drvene stubove, natapajući ih smolom i paleći ih. Njihova tijela tada su gorjela kao buktinja. Sa prozora sobe broj 15, 12. jula 1992. godine, Ermin Striković posmatrao je ljude u civilnoj odjeći kako hodaju oko velike vatre zapaljene ispred „Bijele kuće“. Čuo je krike, mada nije mogao vidjeti šta ih uzrokuje. Dana 12. jula 1992. godine u logoru Omarska, tradicija paljenja lila, poprimila je užasavajući…

Read More

“ZAŠTO BI CRNOGORCI SVOJ ROĐENI JEZIK NAZIVALI IMENOM DRUGIJEH NARODA?” 

Radoje Radojević je crnogorski istoričar književnosti, filolog, publicista. Jedan je od začetnika nauke o crnogorskom jeziku i književnosti.  “Ne navodeći ovoga puta konkretne primjere, da kažem uopšteno: crnogorski jezik ima posebnu leksiku, koje nema ni u srpskom ni u hrvatskom jeziku ili je u njima malo poznata, da ne spominjem ostale velike razlike i posebnosti. (…)  Ako u ‘odgovoru’ Čanadanovića uopšte ima suštine, onda se ona sastoji u tome da je moj rad ‘antisrpski’, zbog toga što sam rekao da je u srpskoj građanskoj nauci postojala velikosrpska orijentacija, te da…

Read More