Nebrušeni dragulj Plavsko- gusinjskog kraja – Nacionalni park “Prokletije”

Intervju: Miralem Metjahić

Za VOMINFO razgovarao: Božidar Proročić

​Miralem Metjahić predstavlja dugogodišnjeg pravnika koji je obavljao brojne i odgovorne dužnosti u opštini Plav duži niz godina. Trenutno je na poziciji direktora NP-Prokletije te je razgovor sa njim bio prilika i povod da se osvrnemo na neke od brojnih aktivnosti ali i na njegov lični pogled i viziju ovog nebrušenog dragulja koji krasi Crnu Goru.

• Gospodine Metjahiću krenuli ste veoma aktivno u promociju NP-Prokletije koja je to magija ove planine koja privlači brojne goste, turiste ali i same stanovnike ovih područja. Šta je to po čemu se NP-Prokletije prepoznaje?

Metjahić: NP-Prokletije poznat je po tri najveća vrha u Crnoj Gori, Zla kolata, Dobra kolata, Maja rosit koji su iznad 2.500 mnv. Površina parka iznosi 16.630 Ha. Pored toga tu su i dva rezervata prirode površine 1.052 Ha i to: Volušnica i Hridsko jezero. Pore ovoga tu su i brojna glečerska jezera i to: Hridsko, Ropojansko, Abdijino za koja se vezuju i prelijepe legende i priče sačuvane i u literaturi i u narodnim predanjima. Pored ovoga NP-Prokletije čine planinski vijenac đe se nalazi granica tri države na jednoj tački: Crna Gora, Kosovo i Albanija. Broje turiste i goste privlači netaknuta priroda, veliki broj endema i subendema flore Balkanskog poluostrva bogata gastronomska ponuda na brojnim katunima, veliki broj markiranih planinarskih staza, bogata i brojna fauna. Svaki posjetilac koji obiđe Prokletije i njene najveće vrhove doživi nestvarnu i magičnu ljepotu prirode i dodir plavetnila neba koji se rasipa po ovim padinama uz brojne planinske izvore i potoke. 

• Znamo da katuni predstavljaju posebnu atrakciju NP-Prokletije, koji je broj zapravo katuna i koliko oni doprinose turizmu?

Metjahić: Katuna na ovom području ima oko 70 uključujući aktivne i neaktivne. Katuni predstavljau posebnu dragocjenost na velikim i brojnim planinskim pašnjacima posjetioci mogu da uživo vide i dožive na koji način su živjeli naši preci, kako se dobijaju proizvodi od bijelog mrsa (sir, kajmak, mlijeko). Pored toga sakupljanje šumskih plodova (borovnice, maline, kupine, šumske jagode, pečurke) kao i ljekovitog bilja zapravo svega onog čime su  stanovnci katuna kroz svoju prošlost ali i sadašnjost vrijedno privređivali. Turistima ovako impresivne slike ostaju kao trajna svjedočanstva jedne vrste nomadskog života koji oni imaju rijetko kada priliku da vide. Itekako je važno da naglasim da je potrebno aktivno raditi na revatilazaciji katuna jer taj spoj prirode i čovjeka čini simbiozu a prije svega čuvaju se brojna prirodna staništa od degradacije bilo koje vrste. 

 Znamo da dobra promocija, edukacija ali i turistička ponuda može jako da doprinese boljoj posjećenosti NP-Prokletije. Da li ste koristili ili primjenjivali bogata iskustva iz EU?

Metjahić: Smtaram da ne samo NP-Prokletije već i drugi parkovi u Crnoj Gori treba da koriste bogata iskustva EU. Iako naši poduhvati često djeluju pionirski svaki doprinos je i dragocjen i značajan. Što više budemo radili u smislu promocije i edukacije počevši od najmlađih naraštaja imamo veliku šansu da ostvarimo očekivani i željeni rezultat. Takođe, sa dobrom i pravilnom edukacijom uspjećemo da podignemo veći nivo ekološke svijesti kod svih. Za neke dobre stvari i projekte potrebno je malo duže vrijeme, moramo biti dobro svjesni da je za dobijanje sredstava neophodno imati dobro pripremljene projektne ideje. Za  projekte koji su na zadovoljavajućem nivou zrelosti nephodno je obezbijediti finansijska sredstav za realizaciju, a za sve je to potrebno vrijeme.

 Kakva je vaša saradnja sa opštinom Plav, TO-Plav kao i sa JU Centrom za kulturu Husein Bašić i koliko svi zajedno dajete doprinos NP-Prokletije i koji su to novi oblici saradnje?

Metjahić: Zajednički rad NP-Prokletije sa lokalnom samopupravom predstavlja jedini mogući metod kojim se unapređuje ponuda i očuvanje prirode NP- Prokletije, tako se pospješuje turistička ponuda opštine Plav. Konkretan primjer dobre saradnje jerste organizacija zajedničkih aktivnosti od kojih posebno ističem sljedeće manifestacije: Putačama hrida; Planinarski pohod staza iznenađenja; Posjeta Abdijinom jezeru. Pored toga učestvovali smo u pripremi dobre tekuće turističke sezone u Plavu, na način što smo uređivali i odredili ključne turističke destinacije naše opštine koje su zbog svoje atraktivnosti posebno posjećene kako tokom ljetnih tako i tokom zimskih mjeseci.

• Koji su to novi sadržaji, aktivnosti i inicijative u okviru NP-Prokletije koje ste vi pokrenuli?

Metjahić: Samim dolaskom na čelu NP-Prokletije odredio sam određene prioritete koje sam u tom trenutku smatrao važnim: Prije svega unapređenja uslova za rad zaposlenih đe sam imao podršku direktora JPNPCG, Vladimira Martinovića. Kroz formiranje novih ulazno-naplatnih punktova stvoreni su uslovi za bolju i efikasniju naplatu ali i informisanost. U narednom periodu u saradnji sa TO-Plav planirana je izrada flajera, brošura i publikacija koje će biti dostupne na info-punktovima u Centrima za posjetioce i Upravnoj zgradi. Publikacije će biti dostupne i u elektronskoj formi. U saradnji na lokalnom NVO ,,Prijatelji Plava“ dobili smo donacije u vidu majica i kačketa na kojima je istaknut logo NP-Prokletije kako bi bili prepoznatljivi kako na samom teerenu tako i na info-punktovima. Svakodnevnim obilascima terena trudimo se da ostvarimo korektnu i kvalitetnu saradnju sa lokalnom zajednicom. Uspjeli smo u saradnji sa opštinom Plav da dobijemo kvalitetni ifo-punkt koji će biti stacioniran na prostoru vrlo popularne destinacije Hriddska krivina koja je dio međunarodne rute ,,Vrhovima Balkana.“ U toku je realizacija aktivnosti za zamjena dotrajale turističke signalizacije i postavljanje novih čime će brojni posjetioci i gosti imati bolju informisanost. NP-Prokletije će imati aktivniju ulogu u promociji brojnih katuna kao i ustvaranju uslova za njihovo obnavljanje. Posebno nam je zadovoljstvo da istaknem saradnju sa Botaničkom baštom, prof. Milutina Praščevića kao i asistencija brojnim istraživačima naše flore. 

• Za ovaj posao treba posebna ljubav. Jedan vaš službenik posebno se izdvaja po svojim aktivnostima to je Boban Redžepagić, saradnik za promociju i edukaciju u NP-Prokletije. Njegov aktivizam i magično oko kamere snimilo je neke od naljepših kadrova ovih prostora, kao i autorski tekstovi. Koliko nam zaista nedostaje ovakvih promotera?

Metjahić: Veoma je važno da svi službenici NP-Prokletije daju doprinos poput Bobana Redžepagića. Prvi susret sa sposobnim i edukovanim službenicima može samo nama da ide u prilog. Smatram da promocija koju Boban Redžepagić nam svaki dan prezentuje je jedan od lijepih primjera koji i drugi treba da prate.  Moramo biti servis kako domaćim tako i stranim gostima dati im prave informacije ispričati im lijepe priče prezentovati im sve naše ljepote kako bi naš gost bio u potpunosti zadovoljan. 

• Za sami kraj razgovora recite nam vašu viziju NP-Prokletije u budućnosti?

Metjahić: Da bi NP-Prokletije imao jedan lijepi prirodni i ekološki okvir moramo svi zajedno da se uključimo na njegovom očuvanju, prezentaciji i promociji koja treba da bude izražena i van granica Crne Gore. Turistička ponuda i prezentacija je važan segment ponude ne samo kod nas nego i na zahtjevnim tržištima Evrope i svijeta. Imamo potencijala, želje i volje da bi na kvalitetan način uspjeli da NP-Prokletije a samim tim i Plav i Gusinje učinimo prepoznatljivim na turističkoj mapi širom naše planete.

Podijeli:

Related posts

Leave a Comment