Ogorčenje u Hrvatskoj jer je ulica u Pljevljima nazvana po Branku Krvavcu: Crna Gora je pošla tamo odakle je morala odavno pobjeći

Skupština opštine Pljevlja nedavno je prihvatila inicijativu da se dio Ulice kralja Petra I, između ulica Omladinske i Velimira Jakića, preimenuje u ulicu Vukomana Tešovića, a preimenovana je i Tivatska ulica u prigradskom naselju Komini u ulicu Branka Krvavca.

Krvavac je pripadnik JNA koji je stradao na dubrovačko hercegovačkom ratištu 23. oktobra 1991. godine. To što je dobio ulicu u Pljevljima izazvalo je ogorčenje u Hrvatskoj. 

Slobodna Dalmacija objavila je u tekst u kome navodi da je za Hrvatsku ali i za Crnu Goru to loša vijest, jer su Pljevljima “danas agresori na ponos, a herojstvo i čojstvo strani.

– To je njihova sramota, nije naša, da njihove poginule na dubrovačkom području, znači agresore, smatraju herojima. Ništa iznenađujuće, evo u Trebinju se 1. oktobar obilježava kao dan napada na opštinu Trebinje, što se tu više ima reći – rekao im je Marko Mujan, jedan od zapovjednika odbrane Dubrovnika u ratu.

Na ovu odluku opštine Pljevlja gleda kao na logičan nastavak situacije u Crnoj Gori.

– Oni imaju prava da donose svoje odluke kako hoće, ali time dokazuju da ono što se dogodilo njima i ne znači puno. Taj neki vojnik JNA život je izgubio na dubrovačkom ratištu i za to mu daju zasluge. Ne znam, možda je on imao neke druge, osim agresorskih, zasluge u Pljevljima, ali to ne može eliminisati zlo u kojemu je učestvovao i zlodjela koja su se nama dogodila. S obzirom na novu vlast, Crna Gora opet je pošla tamo odakle je morala odavno pobjeći, a taman su se bili malo počeli popravljati, barem politički. Izgleda da su opet pale maske i da se nije zatrlo ono zlo koje je ne tako davno nas pogodilo – dodao je Mujan.

Za mišljenje su pitali prof. dr. Vandu Babić Galić, savjetnicu ministra vanjskih poslova Grlića Radmana.

“Crnoj Gori je Republika Hrvatska iskreni prijatelj i zagovaratelj na njenom evropskom putu, što je i tokom obnove crnogorske nezavisnosti te poslije toga Hrvatska nebrojeno puta i dokazala. Takođe, Hrvatska poštuje sve nevine žrtve pa i nasilno mobilizovane, koje su u zabludi uz sprovođenje velikosrpskog projekta izgubile živote na dubrovačkom ili bilo kojem ratom pogođenom području u Republici Hrvatskoj”, kazala je ona. 

Dodaje da bi se to moglo razumjeti kao savezništvo s političkim strukturama koje u Crnoj Gori otvoreno sprovode i zalažu se za prorusku i velikosrpsku agendu.

“Hrvatska ima odgovornost kao članica EU-a i NATO saveza budno pratiti i pomagati sve progresivne ideje i napore, ali i jasno ukazivati na destruktivnu velikosrpsku politiku koja se i ovim primjerom u Crnoj Gori nažalost revitalizuje. Posebno pazimo na autohtonu hrvatsku manjinu, odnos vladajućih prema njima, odnosno poruke i djela koja dolaze i iz vrha vladajućih crnogorskih struktura, ali i iz Srpske crkve u Crnoj Gori, u ovom kontekstu konkretnog djelovanja popa Backovića u Tivtu – kaže Babić Galić i napominje: Sada je jasnije zašto je crnogorski ministar Milović izbačen iz PES-a nakon intervjua u hrvatskim medijima, koji je kod nas prepoznat kao snažan korak prema suočavanju s vlastitom prošlošću i guliverovski iskorak Crne Gore prema Evropskoj uniji.

Situaciju je komentarisala i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

– Posljednjih godina u Crnoj Gori je, nažalost, zahvaljujući malignim uticajima nedemokratskih režima, kroz različite medije (političke partije, SPC, mediji) izražen talas radikalizacije i ekstremizacije našeg društva.

To svoju manifestaciju ima kapilarno, a što uključuje i lokalni nivo, pa su sve češća djelovanja lokalnih vlasti u pravcu afirmacije naopakih politika i ideologija 90-ih godina. Važno je naglasiti da sve to ima zaštitu aktualne parlamentarne većine na nacionalnom nivou, bilo kroz ćutanje ili direktno odobravanje, iako se ta većina pokušava predstaviti kao progresivna i proevropska, dok u suštini podstiče nedemokratske prakse i vrijednosti.

Mi smo i ranije u Crnoj Gori imali nedovršen proces suočavanja s prošlošću, i samo zahvaljujući upornosti civilnog društva, ali i pregovorima s EU-om, neki su pomaci napravljeni. Međutim, sada imamo i dodatno opterećenje – dobro osmišljenu relativizaciju istorijskih, a nekad i sudski utvrđenih činjenica uz priličnu kontrolu medija i sistema onih koji to sprovode. To nas ubrzano vodi unazad – ka učvršćivanju etnonacionalističkih narativa i politika – zaključuje Uljarević.

Istraživanje provedeno prošle godine, dodaje Uljarević, govori da 41 posto građanki i građana Crne Gore prepoznaje probleme rehabilitacije ratnih zločinaca, dok gotovo polovina stanovništva prepoznaje radikalizaciju. No ipak polovina građana ne bi sklopila brak s partnerom/partnericom različite vjeroispovijesti, dodaje Uljarević.

– Ukratko, svjedočimo ozbiljnom i podmuklom urušavanju koncepta građanskog društva u Crnoj Gori. Preimenovanje ulica i pokušaji “krečenja” tamnih strana naše skorije povijesti su samo jedna od akcija koja se provodi u tom okviru, ali dodala bih da se ovim pokušava dodatno dokazati vjernost tzv. srpskom svetu kroz namjernu iritaciju Hrvatske.

Mislim da više nema prostora za naivna tumačenja da je ovo samo iz glave kontroverznog gradonačelnika Pljevalja, koji kontinuirano u nacionalističkim provokacijama diže ljestvicu, ili neka lokalna posla. Očito je da on za ovo ima podršku svog partijskog lidera, sada predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, jednog od lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta, a danas koalicije Za budućnost Crne Gore, koja je snažno naslonjena na Aleksandra Vučića, ali neki njeni dijelovi i na Vladimira Putina, tvrdi Uljarević.

Uskoro će se na sjednici podgoričkog parlamenta naći prijedlog odbornika Demokratske Crne Gore, čiji je lider Aleksa Bečić, potpredsjednik vlade, da se jedna ulica nazove po Pavlu Bulatoviću, ministru unutarnjih poslova Crne Gore i ministru obrane SRJ za vrijeme ratova 90-ih.

Uljarević je kazala da će civilni sektor reagovati, kako bi ukazali na to da ima u Crnoj Gori onih koji ovo smatraju neprihvatljivim i da osjećaju nelagodu zbog toga što oni koji su sudjelovali u agresorskim pohodima bivaju rehabilitirani.

– No, nažalost, stid i sramotu nemaju aktualni donosioci odluka, uz otvoreno pitanje i u kojoj mjeri oni uopšte autonomno donose odluke u Crnoj Gori kad ovako iznutra razaraju građanske vrijednosti, a izvana se svađaju sa svim susjedima osim sa Srbijom, prema kojoj postoji gotovo pa podanički odnos. Kroz primjer te jedne ulice hrvatski građani i građanke, koje to direktno i s pravom vrijeđa, mogu samo naslutiti dubinu živog blata u koje mi gazimo – zaključuje Uljarević.

Tekst Slobodne Dalmacije dostupan je za premium pretplatnike njihovog portala na LINKU.

Podijeli:

Related posts

Leave a Comment