Ruski GRU i Prigožinova Agencija pokušali da podriju Crnu Goru

Uoči parlamentarnih izbora 2016. godine i prijema u NATO, Crna Gora je dobila novu “novinsku agenciju” – CGNA (Crna Gora news agency). CGNA i njen portal se nije dugo zadržao na crnogorskom tržišu, tek malo više od pola godine.

Danas su njene tri internet stranice i nalozi na društvenim mrežama ugašeni, ali je kompanija Facebook stručnjacima dostavila setove podataka koji ukazuju na način rada agencije, koji je uključivao i mrežu lažnih profila koji su dijelili njene saržaje, navodi se u istraživanju Radija Slobodna Evropa.

Dok stručnjaci američkog Univerziteta Stenford ističu da iza “novinske agencije” stoji ruska vojna obavještajna služba GRU, iz crnogorskog Digitalnog forenzičkog centra (DFC) su utvrdili umiještanost i Agencije za istraživanje interneta (IRA) Jevgenija Prigožina.
Ono u čemu su i američka i crnogorska strana saglasni jeste da je ideja krenula sa iste adrese, Moskve, i s istim ciljem – podrivanje Crne Gore, ali i da njihove aktivnosti nisu dale očekivane rezultate.

Prigožin je, inače, šef plaćeničke vojske Vagner, koja učestvuje u ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Nakon što je 24. juna pokrenuo jednodnevnu pobunu protiv Moskve, našao se u nemilosti ruskog predsjednika Vladimira Putina i trenutno ima azil u Bjelorusiji.


Načelnik Odsjeka za graničnu kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova Velibor Vučinić kazao je za RSE da Prigožin “nije evidentiran u elektronskim evidencijama prelazaka državne granice” Crne Gore od 2018. godine.

RSE je tražio informaciju za period od 2016., iste godine kada je otvoren portal, ali je Vučinić kazao da ne raspolažu podacima za taj period, jer se Zakonom o graničnoj kontroli evidencija čuva pet godina.

Na pitanja o sumnjama u miješanje uoči parlamentarnih izbora 2016. godine, preko ove “novinske agencije”, nijesu odgovarali ni iz ruske ambasade.

Stručnjaci sa Stenforda se bavili ‘agencijom’ iz Crne Gore

Povezanost “crnogorske novinske agencije” sa ruskom GRU pominje se u studiji koju su 2019. godine izradile predstavnice Internet opservatorije Univerziteta Stenford.

U studiji se ističe da je “agencija” bila usmjerena na “osmišljavanje neistinitih priča i teorija zavjere kako bi se bacila sumnja na regularnost parlamentarnih izbora 2016. godine i podrio tadašnji premijer Milo Đukanović”.

Prema mišljenju autorki studije Rene DiReste i Šelbi Grosman, cilj je bio da se smanje šanse crnogorskog pridruživanja NATO.

Crna Gora će, ipak, osam mjeseci kasnije, juna 2017. godine, postati članica.

One su analizirale informacije sa društvenih mreža, koje je Odboru za obavještajni rad američkog Senata dostavio Facebook. U Facebooku su dostavljene informacije pripisali djelovanju GRU-a.

DiReste i Grosman, međutim, napominju da se operacije GRU “preklapaju sa nekoliko drugih ruskih entiteta, uključujući Agenciju IRA” Jevgenija Prigožina.

Analizirajući podatke, one su utvrdile da operacije GRU “uglavnom slijede ustanovljenu taktiku, poznatu kao pranje informacija, po kojoj se podmetne ili osmisli priča, a zatim legitimiše kroz lanac ponavljanja ili citiranja” na drugim kanalima.

‘Izborna prevara’ u Crnoj Gori stigla i do ruskog TASS-a

Upravo je na taj način priča o sumnjama Evropske komisije u izbornu prevaru 2016. godine u Crnoj Gori došla do ruske državne novinske agencije TASS.

Veče uoči parlamentarnih izbora, agencija TASS je, pozivajući se na “crnogorsku novinsku agenciju CGNA” i njene izvore, prenijela da je Evropska komisija zabrinuta da bi oni mogli biti pokradeni.

Radio Slobodna Evropa je tada upozorila da je riječ o portalu namijenjenom za potrebe izbora, na koje su objavljeni tekstovi koji pravopisno ne odgovaraju crnogorskom jeziku, te da TASS nije povukao vijest uprkos demantu iz Brisela.

Na TASS-u se i danas, poslije nepunih sedam godina, može naći ova vijest “crnogorske novinske agencije” iz 2016. godine.

A nekoliko dana uoči izbora oktobra 2016. pojedini srpski portali prenijeli su i priču “crnogorske novinske agencije” o sumnjivim poslovima tadašnjeg premijera Mila Đukovića – “Kako u Crnoj Gori ukrasti milione i ostati na vlasti”.

Ova priča se i danas može naći na dva portala iz Srbije.

Članak CGNA o tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću dostupan je i danas na više portala
U susret tim izborima, pojačani su i sajber napadi ruskih službi. Iza napada, kako tvrde u DFC-u, stoje službe GRU-a, “odnosno njihove ATP28 grupe Advanced Persistent Threat 28, poznate kao Fancy Bear”.

Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića osigurala je još jedan četvorogodišnji mandat na tim izborima, koji su ostali u sjenci pokušaja državnog udara.

Specijalno državno tužilaštvo će sredinom aprila 2017. godine podići optužnicu za pokušaj državnog udara protiv 14 osoba, uključujući dvojicu ruskih državljana, navodno agenata ruskog GRU – Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova.

Nakon što je februara 2021. Apelacioni sud ukinuo osuđujuću presudu, čitav slučaj je vraćen podgoričkom Višem sudu na ponovno odlučivanje. Proces je u toku.

Izvori ukazali na vezu sa Pirgožinovom Agencijom

A istraživač DFC-a Milan Jovanović za RSE ocjenjuje da su GRU i IRA udruženo radile na podrivanju Crne Gore te godine.

“DFC je na osnovu javno dostupnih informacija o djelovanju GRU i naših izvora, koji su upućeni u djelovanje Prigožinove IRA, zaključio da je ‘CGNA’ kreirana zajedničkim kapacitetima i djelovanjem ta dva entiteta”, pojasnio je Jovanović na koji način su utvrdili povezanost.

On je dodao da je i ranije bilo primjera “sinergije djelovanja” GRU i IRA, ističući primjer predsjednikih izbora u Sjedinjenim Državama 2016. godine.

‘Jelena’ i ‘Milko’ širili sadržaj na mrežama
Predstavnice Stenfordove Internet opservatorije su utvrdile i sličnosti među profilima koje Facebook pripisuje GRU. U njihovim biografijama se često navodi da su nezavisni novinari ili da su završili fakultete političkih nauka, pričaju samo o jednoj temi i imaju samo jednu fotografiju.

Utvrđeno da je fotografija “Jelene Rakočević” ukradena.
Tim sličnostima odgovaraju i “Jelena Rakočević” i “Milko Pejović”, koji su na društvenim mrežama i forumima dijelili sadržaj sa stranica CGNA.

“Jelena” se predstavlja kao freelance novinarka koja je 2013. godine magistrirala međunarodne odnose na Univerzitetu Crne Gore.

Utvrđeno je da je njena profilna fotografija ukradena sa naloga stvarne osobe sa ruske društvene mreže Vkontakte, a broj koji je ostavila ustvari je bio kontakt predstavništva autokompanije “Mercedes” u Crnoj Gori.

“Milko” je tvrdio da je studirao na Fakultetu političkih nauka. Objavljivao je članke i postove sa jezičkim greškama koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO.

Ispostavilo se da je njegova slika takođe ukradena sa Vkontaktea, a u studiji Stenforda se navodi da je Facebook uklonio njegov profil.

Prifili kao što je Milka Pejovića imali samo jednu fotografiju
Agencija: 1.530 objava, malo reakcija
Podaci koje je Facebook proslijedio američkom Senatu pokazuju da je za nepunih sedam mjeseci djelovanja CGNA na toj društvenoj mreži imala 1.530 objava, sa malim broj reakcija.

Jovanović iz DFC-a poručuje da podaci Facebooka “ukazuju da djelovanje nije imalo velikog odjeka” na društvenim mrežama.

“Ipak, smatramo da interakcije i viralnost objava nijesu bili ciljevi, već plasiranje anti-zapadnog i anti-NATO sadržaja sa navodno crnogorskog medija, na koji su kasnije ruski mediji mogli da se pozivaju”, kazao je on, ističući kao primjer navodnu vijest o zabrinutosti Evropske komisije.

I predstavnice Univerziteta Stenford u svojoj studiji ocjenjuju da distribucija sadržaja CGNA “djeluje ograničena”.

Crna Gora, ali i međunarodna zajednica, često ističu problem ruskog malignog uticaja u regionu.

RSE

Podijeli:

Related posts

Leave a Comment