Kada je riječ o javno proklamovanim ciljevima buduće vlade, PES bi sve to mogao najlakše da realizuje u koaliciji ili aranžmanu podrške manjinskoj vladi, sa partijama nacionalnih manjina i koalicije „Zajedno“. Takva, velika koalicija može da dođe do dvotrećinske podrške u parlamentu, te uz podršku zapadnih partnera okonča proces pregovora sa EU za svega dvije do tri godine, obezbijedi izbor ključnih kadrova u pravosuđu, ali i da reformiše izborno zakonodavstvo. Proizvod ovakve koalicije bi mogla da bude stabilna vlada, ako se Spajić ne bi ponašao kao Abazović – poručio je Zlatko Vujović
Predsjednik UO CEMI-ja i profesor na FPN poručio da je obračun odlazećeg premijera sa Milojkom Spajićem razarajuće djelovao na Pokret „Evropa sad“
Obračun odlazećeg premijera Dritana Abazovića sa Milojkom Spajićem razarajuće je djelovao na Pokret „Evropa sad“, koji podržavaju dominantno „meki“ birači. Da je kampanja Abazovića i (Filipa) Adžića trajala duže, rejting PES-a bi se približio na 20 odsto. Pad rejtinga PES-a, međutim, nije bio posljedica isključivo negativne kampanje Abazovića, već tihe opstrukcije dijela PES-a, odnosno predsjednika (Jakova) Milatovića, te podsticanja nepovjerenja birača. Milatović je uspio da dokaže da je njegov rezultat iz prvog kruga predsjedničkih izbora bolji nego rezultat liste koju je predvodio Spajić – ocijenio je za Pobjedu doc. dr Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja i profesor na Fakultetu političkih nauka.
Vujović je, komentarišući rezultate izbora 11. juna, rekao da su najveći pobjednici manjinske partije, a gubitnici – koalicija oko DF, koalicija oko DPS i Demokratska Crna Gora.
– S obzirom na nisku izlaznost, nećemo upoređivati broj osvojenih glasova. Umjesto toga ću uporediti osvojene mandate. Kada napravimo poređenje, vidimo da lista okupljena oko DPS-a nije ostvarila nikakav uspjeh na ovim izborima. Ona je ostvarila onoliko koliko su joj ozbiljna istraživanja i predviđala. Partije koje sada čine koaliciju „Zajedno“ osvojile su na prošlim izborima 34 mandata, a na ovim 21, odnosno 38 odsto mandata manje i pored rekordno niske izlaznosti. Partije koje su činile koaliciju koju je predvodio DF 2020. godine osvojile su 27 mandata, a na ovim izborima 16 (uključujući 2 mandata SNP-a i mandat Ujedinjene Crne Gore u okviru PES koalicije). Znači, 41 odsto manje mandata. Demokrate umjesto devet imaće sedam mandata ili 22 odsto manje. Ura može biti zadovoljna jer je dobila mandat više, te umjesto tri ima četiri mandata, ili za trećinu više – kazao je Vujović.
Istakao je da su najveći pobjednici manjinske partije, prije svega Bošnjačka stranka koja je, kako je rekao, duplirala broj mandata (sa 3 na 6), albanske partije koje su dobile mandat više, odnosno sa DUA-om koja je bila dio liste „Zajedno“, duplirale broj mandata.
– Pored njih, HGI je ubjedljivo dobio jedan mandat i vratio parlamentarni status. Znači, manjinske partije su umjesto pet mandata, na ovim izborima usvojile duplo, tj. deset mandata, odnosno 11, kada se ubroji i mandat Demokratske unije Albanaca – kazao je Vujović.
Komentarišući izuzetan uspjeh Bošnjačke stranke na izborima, on je kazao da je ta partija iskoristila visoku apstinenciju, mobilizovala svoje birače i privukla nove, tako da, kako je istakao, zvuči nestvarno da je duplirala svoj rezultat kada je riječ o mandatima.
–Treba svakako uzeti u obzir da je ova partija ostala u odlazećoj vladi iako je njenim glasovima ona srušena, te koristila benefite i resurse usljed toga što crpe državne resurse, kako na nacionalnom tako i kroz lokalne samouprave. Slično je i albanskim partijama koje su koristile značajno veći obim državnih resursa nego što bi im omogućio izborni rezultat – rekao je Vujović.
Poručio je da, ako izuzmemo manje partije koje su ostale ispod cenzusa, ove tri političke grupacije su najveći gubitnici – koalicija oko DF, koalicija oko DPS i Demokratska Crna Gora.
– Međutim, ako uporedimo dosadašnju vladajuću koaliciju sa parlamentarnom opozicijom, vlast je dobila 26 mandata (zajedno sa Civisom i Ujedinjenom Crnom Gorom koje su na listi PES-a), odnosno 24 mandata bez partija koje su se našle na listi PES-a, odnosno realan pad od 31 odsto mandata, dok su oni koji su ostali u opoziciji 30. avgusta (Zajedno, Bošnjačka stranka, albanske partije i HGI) osvojili 31 mandat, ili pad od oko 22 odsto mandata. Stoga možemo reći da nije liste PES-a, koja je vanparlamentarna opozicija, onda bi odnos mandata vlasti i opozicije bio 24:31 za partije koje su izgubile prije tri godine. Lista PES-a dosadašnje vladajuće partije ostavlja u igri i za novu vlast – ocijenio je Vujović.
Prema njegovim riječima, ukoliko ne dođe do ponavljanja glasanja na nekim biračkim mjestima, te se potvrdi nalaz da je SDP ostao ispod cenzusa, onda SDP rizikuje da se pridruži Narodnoj stranci, Liberalnom savezu, odnosno istorijskim strankama koje su nestale sa političke scene.
Vujović je kazao da je najveći uspjeh DPS-a na ovim izborima što u njihovom poslaničkom klubu nema nekih ljudi koji sjede sada.
– Za razliku od drugih većih partija koje ostaju zarobljene sa, možemo slobodno reći, već potrošenim kadrovima – dodao je Vujović.
Na pitanje da li je „afera Do Kvon“ i dovođenje Milojka Spajića u vezu sa njim uticala na rezultat PES-a, Vujović je kazao da je „obračun odlazećeg premijera (Dritana) Abazovića razarajuće djelovao na PES koji podržavaju dominantno meki birači“.
– PES je prijetio da ostvari podršku čak 35 odsto po nekim istraživanjima. Da bi se prema CEMI-jevom istraživanju u posljednjoj sedmici pred izbore za šest dana podrška istopila sa 32 na 27 odsto sa tendencijom daljeg pada, što se i desilo na izborima. Da je kampanja Abazovića i Adžića trajala duže rejting PES-a bi se približio na 20 odsto – kazao je Vujović, ističući da je taj sukob donio negativne posljedice i za koaliciju Demokrata i Ure, koja se, kako je kazao, na početku kampanje kretala oko 15 odsto, a na izborima završili na 12,5 odsto.
– Izgubili su svaki šesti glas. Od sukoba ove dvije koalicije su profitirale ostale liste – rekao je Vujović.
Poručio je da pad rejtinga PES-a nije bio posljedica isključivo negativne kampanje Abazovića.
– Već tihe opstrukcije dijela PES-a, odnosno predsjednika Milatovića, te podsticanja nepovjerenja birača. Milatović je uspio da dokaže da je njegov rezultat iz prvog kruga bolji nego rezultat liste koju je predvodio Spajić. Međutim, Spajićeva lista je ostvarila značajno bolji, procentualno gledajući, rezultat recimo u Podgorici nego lista Jakova na lokalnim izborima, tako da u odnosu na rezultat PES-a predvođenim Milatovićem koji je ostvario 21,7 odsto, Spajićeva lista je osvojila 33,1 odsto. Stoga treba uzimati sa rezervom zaključke koji upoređuju rezultate sa izbora različitog tipa (predsjednički, parlamentarni, lokalni), iako nam oni mogu pomoći da do određene mjere shvatimo proces. Ostaje da se vidi da li Milatović ima snage da izbjegne da da mandat Spajiću, te na taj način iskoristi svoja ovlašćenja predsjednika u borbi za lidersku poziciju u partiji, ili će, prije svega pod pritiskom zapadnih partnera, ostati u okviru svojih ovlašćenja – istakao je Vujović.
Komentarišući moguća dešavanja u narednom periodu vezano za formiranje vlade, Vujović je kazao da je na bazi dosadašnjeg postizbornog ponašanja PES-a najrealnije očekivati koaliciju po modelu koji se koristi u Podgorici.
– Možda je tu samo otvoreno pitanje učešća pokreta Ura. Treba imati u vidu da je PES na lokalnom nivou, u više opština, u koaliciji sa DF-om, stoga za mene takva koalicija ne bi bila iznenađenje. Za PES koaliranje sa dosadašnjim vladajućim partijama nije problem sa programskog aspekta, već se svodi isključivo na lični animozitet između nekih lidera, kao i na očekivane pritiske zapadnih partnera kojima je DF, odnosno DNP-Nova, neprihvatljiv – kazao je Vujović.
Ocijenio je da je Spajić, međutim, svjestan da bi vlada sa sadašnjom vladajućom koalicijom predstavljala kontinuitet posljednje tri godine, što znači, kako je kazao, da neće biti moguće napraviti značajniji rezultat, prije svega u pregovorima sa EU, što će prije svega da se reflektuje na PES-ov izborni rezultat.
– Spajić i PES će biti pod kontinuiranim pritiskom koji bi vjerovatno vodio i gubljenju liderske pozicije Spajića, ali i neuspjehu njegove vlade, odnosno padu rejtinga PES-a – kazao je Vujović.
Kada je riječ o javno proklamovanim ciljevima nove vlade, kako je istakao Vujović, PES bi sve to mogao najlakše da realizuje u koaliciji, ili aranžmanu podrške manjinskoj vladi, sa partijama nacionalnih manjina i koalicije „Zajedno“.
– Takva, velika koalicija može da dođe do dvotrećinske podrške u parlamentu, te uz podršku zapadnih partnera okonča proces pregovora sa EU za svega dva do tri godine, obezbijedi izbor ključnih kadrova u pravosuđu, ali i da reformiše izborno zakonodavstvo. Proizvod ovakve koalicije bi mogla da bude stabilna vlada, ako se Spajić ne bi ponašao kao Abazović – poručio je Vujović.
Na pitanje očekuje li da se vlada formira u zakonskom roku ili je moguć scenario ponovnih izbora, Vujović je rekao da bi odlazak na vanredne izbore, usljed neuspjeha u formiranju vlade, imao poguban uticaj na rejting „Evrope sad“, posebno ako bi se kampanja diskreditacije njenog lidera nastavila.
– Vjerovatno bi neuspjeh vodio svođenju ove partije/ koalicije na nekih 15 odsto. Ura, SNP, ali i DF i Demokrate bi i dalje uživale u privilegijama vlasti, odnosno trudili bi se da zloupotrebljavajući državne resurse poprave poziciju na narednim izborima. U situaciji pada rejtinga PES-a mogli bi se nadati boljem rezultatu na narednim izborima – rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, ukoliko bi se vanredni izbori desili kao posljedica neuspjeha formiranja vlade PES-a i dosadašnjih vladajućih partija, odnosno ako PES ne bude pregovarao sa DPS-om, onda će DPS i njegovi koalicioni partneri imati puno benefita jer će partije pobjednice 30. avgusta ponovo pokazati da ne mogu doći do stabilne vlasti, pa čak ni uz PES. Nakon svih ovih turbulencija, građani će tražiti stabilnost, željeće da ne izgube ono što su dobili. Svakako neće željeti da se ovakva nestabilnost produbi i produži – poručio je Vujović.
Najveći dio birača SDP-a ostao kući
Zlatko Vujović je, komentarišući to što SDP nije ušao u parlament, rekao da je ta partija i 2020. kada je bila značajno veća izlaznost, jedva uspjela da pređe izborni cenzus.
– Od tada je SDP ostao bez dva predsjednika/dnice, odnosno za svega nekolike godine je ostao bez čak tri lidera. Najava odlaska Raška Konjevića je stigla neposredno pred ove izbore i poslala poruku da se partija nalazi u velikoj krizi. Iako informacija nije potvrđena, nije ni demantovana, pa je samim time SDP-u nanijeta velika šteta – kazao je Vujović.
Istakao je da je ta stranka krenula kasno u kampanju, posebno kad se uzme u obzir da su birači očekivali da SDP bude dio koalicije „Zajedno“.
– Birači su bili zbunjeni koaliranjem na lokalnom nivou, gdje je SDP u nekim opštinama dio DPS predizborne koalicije, kao recimo u Podgorici, a na Cetinju neće ni u postizbornu koaliciju. Samim tim je bilo teško motivisati njihove birače da izađu. Najveći dio njih je ostao kući, neodlučan da li je ispravno njima dati glas ovoga puta – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, pored ovih problema, za SDP je bio najveći izazov da uvjere birače da će preći cenzus, te da glas onih koji će glasati za njih neće biti protraćen time što bi ostali ispod cenzusa.
Nije bilo motivacije, ni novca
– Nije jednostavno objasniti razloge za nisku izlaznost birača. Potrebno je uraditi istraživanje, pa doći do egzaktnih podataka. Međutim, logično je pretpostaviti da birači nijesu bili dovoljno motivisani da izađu na izbore, da ponuda koja je bila pred njima ih nije dovoljno podstaknula da ostvare biračko pravo – kazao je Zlatko Vujović, komentarišući izlaznost birača na izborima 11. juna, koja je bila na istorijskom minimumu.
– Nijesu bile prisutne ni tradicionalne identitetske teme koje su podsticale birače da izađu na izbore. Tranzicija u nekim partijama uticala je da veliki broj partijskih aktivista ostane nemotivisan da učestvuje u kampanji. Na kraju ne treba isključiti ni faktor nedostatka novca. Liše koalicije Ura-Demokrate, primjetan je bio nedostatak novca u kampanji drugih lista. Kampanje su bile ne samo loše, nego i skromne po obimu. Stoga, moguće da su izostale tradicionalne naknade biračima da glasaju ili ne glasaju za neke partije – dodao je Vujović.
Pobjeda