Ruske sigurnosne kamere snimile su upečatljive snimke dviju bespilotnih letjelica, a jedna od njih se može vidjeti kako eksplodira iznad tvrđave Kremlj.
Ruske sigurnosne kamere snimile su upečatljive snimke dviju bespilotnih letjelica, a jedna od njih se može vidjeti kako eksplodira iznad tvrđave Kremlj.
Ruski dužnosnici su tvrdili da je incident s dronovima zapravo pokušaj Kijeva da izvede atentat na ruskog čelnika, no Ukrajina je demantirala povezanost s tim.
Pa, ko je onda odgovoran?
Ovo pitanje je postavila američka web stranica Business Insider, a zatim je razmotrila tri moguća scenarija.
Jedna od najčuvanijih svjetskih prijestolnica
Na početku podsjeća da je rat u Ukrajini prepun propagande te spominje pitanja koja se nameću u tom kontekstu, kao što su: Postoji li bilo kakva umiješanost Kijeva u napad dronovima? Je li Rusija orkestrirala takvu operaciju kako bi opravdala opasnu eskalaciju u pokušaju da se prekine vojni zastoj? Je li možda nešto drugo posrijedi?
Ako je to bio ukrajinski napad, naglašava američka web stranica, to bi značilo da su čelnici ove zemlje riskirali veliku eskalaciju s loše izvedenim planom, s premalo eksploziva, a Putin ionako nije bio prisutan.
Tu su i pitanja o tome kako su bespilotne letjelice došle tako blizu sjedištu vlasti u jednoj od najčuvanijih svjetskih prijestolnica.
Američka stranica navodi da postoji niz stvari u ovoj misteriji koje još uvijek nemaju smisla ili se jednostavno ne uklapaju, a izjave stručnjaka u ovoj fazi sažela je u tri moguća scenarija:
Prvi scenarij: Ukrajina šalje upozorenje
Postoji mogućnost da iza napada stoji Ukrajina, kako tvrde Rusi, uprkos tome što je Kijev demantirao ove optužbe, tim više što je Ukrajina ranije negirala operacije na Krimu ili drugim teritorijama, da bi kasnije priznala da ih je izvela.
Dakle, ukrajinska odgovornost za ovaj događaj ne može se potpuno isključiti, ali treba biti vrlo oprezan s tim.
U tom kontekstu, Business Insider je prenio objavu vojnog historičara i NATO-vog savjetnika za dronove Jamesa Pattona Rogersa na Twitteru, koji kaže: “Jedno od objašnjenja bi moglo biti da je Ukrajina lansirala takav dron kako bi pokazala sve veću sposobnost pokretanja preciznih i dubokih napada na jednu od najsigurnijih i najutvrđenijih meta na svijetu.”
Iako još uvijek nije utvrđena vrsta drona koji je korišten, Business Insider je citirao Marinu Miron, istraživačicu Centra za vojnu etiku na King's Collegeu u Londonu, koja je rekla, na temelju posmatranja obrasca leta ovog drona u videu, da to može biti mali kvadrokopter kineske proizvodnje, što je prilično raširen sistem.
Mogao bi biti i model UJ-22, koji često koriste Ukrajinci, a može autonomno letjeti 500 milja prema unaprijed određenom cilju.
Njegova sposobnost da leti relativno nisko i polako mogla bi mu pomoći da izbjegne pojedine radare.
Drugi scenarij: Iza operacije stoji Rusija
Postoje indicije za to, navodi stranica, budući da Putin nikada nije bio u opasnosti.
Ova kultna zgrada je pretrpjela minimalnu štetu, a ruski političari su to odmah iskoristili da kažu kako je napadnuta sama Rusija.
Patton Rogers je rekao za web stranicu da je napad i popratnu retoriku vjerovatno orkestrirala Rusija, kako bi opravdala mogući atentat na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Moskva je koristila propagandu kako bi opravdala vojnu akciju u Ukrajini – i prije, i tokom početka operacije – kako je to prokomentirao Business Insider.
Patton Rogers je rekao da će tvrdnja da je Ukrajina pokušala ubiti Putina vjerovatno “označiti novi zaokret u ratu”.
Izvjesno je, prema stranici, da je Rusija više puta pokušala, i nije uspjela, uhapsiti ili eliminirati Zelenskog od kako je rat počeo prije više od godinu, ali bi sada mogla agresivnije provoditi strategiju dekapitacije.
Još jedan motiv za rusku “izmišljotinu” mogao bi biti jačanje podrške ruske javnosti ratu, kaže Miron.
Dodaje da Rusiji treba neka vrsta opravdanje za nastavak rata u Ukrajini, pa je ovo poruka domaćem stanovništvu koja kaže: “Gledajte koliko je Ukrajina opasna. Oni čak pokušavaju ubiti Putina.”
Treći scenarij: To je djelo Rusa koji su protiv Putina
”Treći scenarij bi mogao biti da ovo nema nikakve veze s ukrajinskom vojskom”, kaže Patton Rogers, što otvara mogućnost da iza toga stoje disidentske skupine u Rusiji, pogotovo jer se u više izvještaja govorilo o napadima na ključnu infrastrukturu i pokušajima atentata tokom ruskog rata u Ukrajini.
Različite odvojene skupine preuzele su odgovornost za neke od ovih napada, a rusko gomilanje stotina hiljada vojnika prošle jeseni potaknulo je otpor Putinovom režimu, no većina njihovih napada bila je usmjerena na mobilizacijske centre koje vodi rusko Ministarstvo obrane.
Međutim, Patton Rogers ističe da “nije vidio nikakve naznake” da takve skupine imaju kapacitet koristiti dronove u svojim napadima te smatra, imajući to u vidu, da takva tvrdnja može biti samo fantazija.
AJB
