Birokratski dosije je bio spreman dugi niz godina, čekajući samo potpis predśednika Republike Brazil. Ko zna kako i kada će vijest doprijeti do 249 autohtonih naroda Nadöb koji žive na području od 5.500 kvadratnih kilometara uzvodno od rijeke Negro u Amazoniji da je njihova pradomovina službeno Uneiuxi Indigenous Land. Od sada ih zakon štiti i da mogu da protjeraju osvajače. Uneiuxi je najveća od šest novih rezervi koje je ovog petka stvorio predśednik Luiz Inácio Lula da Silva. To je mjera kojom Lula prepoznaje ulogu domorodaca kao najefikasnijih čuvara džungle i kojom namjerava da se bori protiv krčenja šuma. A to takođe znači nastavak procesa širenja autohtonih zemalja koji je Jair Bolsonaro naprasno zaustavio kada je pobijedio na izborima 2018.
Uz njih već postoji 427 postojećih autohtonih rezervata. Najavljujući šest novih, Lula je potvrdio da je to samo početak: „Naporno ćemo raditi da izvršimo što veći broj razgraničenja autohtonih zemalja. Ne samo zato što je to pravo autohtonih naroda, već i zato što ako želimo da dođemo do 2030. godine bez krčenja šuma, moramo se razgraničiti”, izjavio je zajedno s Raonijem Metuktireom, vođom koji je populariziovao stvar Amazonije u rukama pjevača Stinga i ministrice autohtonih naroda Sonia Guajajara. Kreiranje tog portfelja i postavljanje ove domaće aktivistkinje bio je njen prvi politički gest posveen ovoj grupaciji. Lula je obećao da će potpisati sva dokumenta koja su na čekanju prije 2026. godine, kada mu prestane mandat.
Iskustvo i podaci govore da su domoroci najefikasniji čuvari šume. Ona područja koja su po zakonu autohtono zemljište i, prema tome, đe zakon štiti lokalno stanovništvo tako da svaki stranac koji iscrpi prirodna bogatstva bude protjeran, najneoštećenija su, najbolje očuvana i stoga najkorisnija za suzbijanje klimatskih promjena.
Smanjenje krčenja šuma na nulu do 2030. jedno je od Lulinih obećanja u njegovom trećem mandatu. Neće biti lako s obzirom na najnovije podatke o ilegalnoj śeči tropskih šuma u Amazoniji. Njegova ministrica za životnu sredinu, veteranka Marina Silva, već je upozorila da ne postoji srebrni metak koji bi zaustavio ovo uništenje koje smanjuje sposobnost planete da apsorbuje gasove staklene bašte.
Nadöb iz Río Negra je sedamnaest godina čekao na potpis šefa države u Braziliji — 2.500 kilometara od njihovog sela — da im, uz sve zakone, dodijeli plodouživanje zemljišta koje se nalazi u Amazoniji preci su naseljavali od davnina. Nadöbovi tamo imaju neke suśede za koje se zna da postoje i koji više vole da žive bez kontakta sa drugima. U nedostatku saznanja njihovog pravog imena, nazivaju se izolatima Božićnog potoka (os Isolados do Igarapé do Natal). Ovaj dekret ih takođe štiti.
Među novim rezervatima, onaj ava-kanoreira, kojih ima samo devet ljudi, živi na površini od 310 hektara u državi Goias i čekaju skoro tri decenije na konačni potpis. Antropolog Tiago Moreira, sa Instituta za socio-ekologiju, telefonom objašnjava da su oni preživjeli grupe kontaktirane osamdesetih godina, a koje su bile žrtve pokušaja genocida. Śeća se da su ih “šezdesetih godina lovili farme [latifundisti]”.
Preostale nove rezerve su Arara do Rio Amônia, u Acre, sa 434 stanovnika; Kariri-Xocó, u Alagoasu, sa 2.300 ljudi, Rio dos Índios, u Rio Grande do Sul, sa 143, i Tremembé da Barra do Mundaú, u Ceará, sa 580 ljudi.
Lula je bio oprezan kada je birao ovih šest među više od 70 dosijea kojima je godinama nedostajao samo predśednički potpis. Na prvi pogled svi su mali i svaki ostaje u nekom stanju. Ali, kako ističe antropolog Moreira, koji do detalja poznaje napredak koji je učinjen posljednjih decenija i ono što ostaje na čekanju, predśednik se potrudio u „pokušaju da odvagne politički i pravni rizik, na način da bi izbjegao [razgraničenje] zemljišta koje bi moglo imati mogućnost za sukob, ali u isto vrijeme šalje signal da se time otčepi program priznavanja autohtonih zemalja”.
Postoji još 68 dosijea čiji su promoteri završili naporan proces da vlasti priznaju njihovo plodouživanje (uključujući ekspedicije u džunglu da bi se označile granice), ali još čekaju predśedničku odluku.
Lulina vlada pokazuje potpuno nepostojeću političku volju u Bolsonarovo vrijeme, kada se dogodilo suprotno. Prethodni predśednik je održao svoje obećanje da “neće razgraničiti nijedan pedalj zemlje” za autohtone narode ili biodiverzitet. Uvijek je ponavljao tu duboko ukorijenjenu ideju u ruralnoj unutrašnjosti da je Brazil “dao mnogo zemlje nekolicini Indijanaca”. Bolsonaro se zalaže za asimilaciju domorodaca i takođe je uložio ogroman napor da razgradi institucionalnu strukturu posvećenu zaštiti životne sredine i autohtonog stanovništva. I sam Lula je nedavno podśetio da Agencija za zaštitu životne sredine (Ibama) ima 700 službenika, dok ih je imala 1.700. Njegovi planovi uključuju pozivanje opozicije.
Predśednik je najavio šest novih rezervata svojim autohtonim sunarodnicima u Braziliji, u kampu Terra Livre, koji domoroci slave svake godine u glavnom gradu kako bi svoje zahtjeve prenijeli u političko srce Brazila. Predstavnici najrazličitijih naroda iz svih krajeva zemlje sastali su se tamo pet dana kako bi razgovarali o svojim potrebama, pravima i proslavili svoju kulturu.
Milion Aboridžina u zemlji ―od kojih dio živi na 12% teritorije koja je rezervisana za autohtoni narod, dok su drugi migrirali u gradove – počeli su biti nestrpljivi jer skoro četiri mjeseca nakon svog mandata, Lula još uvijek nije preduzeo nikakve korake da zadovolji svoj glavni politički izazov.
prevod sa portugalskog VOMINFO
