Osmani: Znam što spremaju Wagner i srpske paravojne formacije na Kosovu! Uporedite s Krimom

Plaćenici iz zloglasne ruske plaćeničke privatne vojske Wagner sarađuju sa srpskim paravojnim jedinicama na krijumčarenju oružja i neoznačenih vojnih uniformi na Kosovo, tvrdi predśednica Kosova Vjosa Osmani. Tajna operacija osmišljena je kako bi se postavili temelji za potencijalni hibridni napad Srbije kako bi osvojila teritoriju Kosova, rekla je Osmani u razgovoru za britanski The Telegraph, koji donosi veliku reportažu s Kosova. Ove navodne akcije Srbije imaju paralele s ruskom nezakonitom aneksijom Krima 2014. godine, kada su ruski vojnici u uniformama bez oznaka, nazvani “mali zeleni”, pripremili put za otcjepljenje poluostrva od Ukrajine i pripajanje Moskvi.

“Dovoze oružje i uniforme, ali formalno nisu dio srpske vojske. Srbija želi postići svoje ciljeve, a da se to ne naziva vojnom operacijom”, rekla je Osmani tokom razgovora u svojoj kancelariji u glavnom gradu Prištini, đe su, kako primjećuje novinar britanskog lista, ulice nazvane po Bilu Klintonu i Džordžu Bušu u znak zahvalnosti na američkoj pomoći u osiguravanju nezavisnosti Kosova. Srpski cilj je, dodaje Osmani, “pripremiti situacije za moguću aneksiju – ne kroz tradicionalnu vojnu operaciju, već kroz hibridnu vrstu napada”.

‘Isti obrazac kao i za Krim‘

Granica između Kosova i Srbije, jedna od kritičnih tački na Balkanu, već mjesecima je mjesto visoke napetosti, u početku podstaknute sporom oko vozačkih dozvola. Etnički Srbi, koji čine većinu stanovništva na śeveru Kosova, bili su bijesni jer im je naloženo da se moraju odreći svojih vozačkih dozvola i registarskih tablica koje je izdala Srbija i usvoje one koje su izdale kosovske vlasti. Srbi su krenuli s blokadama cesta i podizanjem barikada širom śevernog dijela Kosova, a bilo je i pucnjave tokom sukoba policije s protestantima. Kriza je u decembru toliko eskalirala da je predśednik Srbije Aleksandar Vučić zaprijetio slanjem srpskih snaga na śever Kosova.

Predśednica Kosova tvrdi da Beograd nastavlja raspirivati napetosti u regiji i to u sprezi s grupom Wagner, koja je nedavno počela oglasima mamiti srpske regrute sa ciljem da se pridruže ruskom ratu u Ukrajini. Tajna strategija krijumčarenja oružja za navodnu aneksiju Kosova odvija se najmanje šest mjeseci, kaže Osmani. Namjera je, kaže, upravo ista kao ona koju je imao ruski predśednik Vladimir Putin kada je Krim bio u pitanju prije devet godina, potvrdila je.

“Ako pogledate što je Putin napravio 2014, ovo je potpuna prekopirano, to je isti obrazac. U početku je instrumentalizovao Ruse koji su tamo živjeli, zatim je sproveo razne vrste ‘operacija pod lažnom zastavom‘ i onda je poslao te paravojne grupe. Postoje jasni dokazi da su srpske paravojne grupe ovo planirale i organizovale (s Wagnerom). Koliko ih je bilo na granici ili unutar (teritorije Kosova), to je pitanje koje se još uvijek istražuje”. Njihove su namjere, istakla je, očito bile agresivne.

“Kopaju rovove i grade barikade u vojnom stilu. Onakve kakve bi mogli koristiti za borbu”.

Srbija demantuje bilo kakvu ulogu Wagnera

Srbija je, pak, demantovala da su plaćenici iz grupe Wagner imali bilo kakvu ulogu u sukobu s Kosovom. Takođe mnogi balkanski stručnjaci su skeptični po pitanju mogućnosti da bi se Srbija usudila da pokuša pripojiti śever Kosova jer bi ih to dovelo u direktan sukob s NATO-ovom misijom KFOR ili snagama bezbijednosti Kosova, koje uključuju američke i britanske vojnike.

“Sve dok je KFOR stacioniran na Kosovu, ne mislim da će Srbija preduzeti vojnu akciju”, kaže Helena Ivanov, beogradska stručnjakinja za Balkan iz think tanka Henry Jackson Society. “Srbija neće ući u rat s NATO-om. Učinila je to jednom i izgubila. Neće to ponoviti. Prisutnost KFOR-a je faktor odvraćanja za obje strane, da ne dođe do prećerane eskalacije”, dodala je.

No, predśednica Kosova podśeća na dobro poznati, rašireni skepticizam koji su iskazali svjetski čelnici početkom februara prošle godine, iako se činilo vrlo vjerovatnim da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu. “Dva ili tri dana prije invazije na Ukrajinu, slušala sam toliko svjetskih čelnika kako govore ‘Putin nije toliko glup, neće to učiniti‘. Isto sada slušamo o Vučiću – ‘nije toliko glup, neće to učiniti‘”. Samo zato što je KFOR na Kosovu, upozorava, “ne znači da Vučić to nikada ne bi pokušao. Ne kažem da hoće, ali uvijek moramo biti spremni da spriječimo takav scenario”.

Sat vremena vožnje śeverno od Prištine, piše reporter Telegrapha, u dijelu Kosova kojim dominira srpsko stanovništvo, jasno se vidi uticaj Srbije i Rusije. U gradu Mitrovici, koji rijeka Ibar dijeli na etnički srpski śever i etnički albanski jug, na ulicama vijore srpske zastave. Trgovine radije primaju srpsku valutu dinar nego euro, koji je valuta u ostatku Kosova. Tu su i murali kojima se poručuje da je Kosovo zauvijek dio Srbije te kipovi nacionalističkih heroja.

Slovo Z – simbol ruske invazije na Ukrajinu – sprejem je ispisano na jednim vratima, zajedno s porukom “Nema predaje”. Malo dalje, neko je na zidu nažvrljao “NATO go home”. Prije nekoliko dana riječ “Wagner” ispisana je na zidovima škole u śevernom, srpskom dijelu grada, a kosovska policija to je osudila kao “podsticanje mržnje i međuetničkih podjela”. Mostom preko Ibra, koji spaja dvije polovine grada, patroliraju italijanski karabinjeri, koji su već godinama raspoređeni na Kosovu. “Za sada je mirno, ali možete ośetiti napetost u zraku. To se može promijeniti preko noći”, kaže jedan.

Srbija kao ruski ‘trojanski konj‘

Ispod mosta, na albanskoj strani, ima više grafita, uključujući poruku “F*** Srbija” i grafit albanskog simbola – dvoglavog orla obojenog u crno. Na autocesti s dvije kolovozne trake, koja vodi od śeverne Mitrovice do granice sa Srbijom, postavljen je golemi jumbo plakat koji Vladimira Putina, Aleksandra Vučića i srpsku tenisku zvijezdu Novaka Đokovića proglašava počasnim građanima ovog dijela Kosova. Transparent razapet preko glavne ceste poručuje – “Ovo je Srbija”.

Spor između Kosova i Srbije, koji traje sve otkad je Kosovo pretrpjelo 13.000 žrtava u brutalnom ratu za kosovsku nezavisnost 1998./1999, navodi reporter Telegrapha, može nekome na Zapadu izgledati kao još jedna daleka krvna osveta na Balkanu. No, ističe, taj spor ima daleko šire implikacije i dokaz je da Moskva koristi Srbiju kao posrednika u cilju destabilizacije Balkana, kako bi spriječila zemlje u regiji da krenu prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u i kako bi odvratila pažnju Zapada od rata u Ukrajini.

“Ruski interes je iskoristiti zapadni Balkan, preko Srbije kao ‘trojanskog konja‘, za napad na sisteme temeljene na vrijednostima kao što su NATO i EU”, kaže predśednica Kosova. “Što više bezbjednosnih tenzija stvaraju, manje su nam šanse za ulazak u EU. Nekada to rade u Crnoj Gori, nekada u BiH, nekada na Kosovu, a napravili su probleme i u Śevernoj Makedoniji”, dodaje Osmani.

Ona optužuje Srbiju da na Kosovo, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu gleda kao na “privremene zemlje”, koje Beograd želi ponovno prisvojiti. Srbija, sa svoje strane, optužuje vladu u Prištini da se nije pridržavala sporazuma iz 2013. godine o osiguranju veće autonomije za Srbe na śeveru Kosova. Zlonamjerno uplitanje i propagandni napori Kremlja samo su se povećali od invazije na Ukrajinu, ističe Osmani.

“Preko Srbije žele da kreiraju druga žarišta sukoba kako bi se zapadne demokratije morale nositi s mnogo kriza u isto vrijeme, umjesto da sav fokus usmjere na Ukrajinu”.

Osmani, koja je sa svojih 40 godina najmlađa šefica države u Evropi, ima teško lično iskustvo iz ratova koji su 90-ih potresali područje bivše Jugoslavije. Godine 1999, kao 16-godišnjakinja, bila je prisiljena da bježi iz Mitrovice, srpski joj je vojnik gurnuo cijev svojeg ‘kalašnjikova‘ u usta. “Molila sam ih da ne pucaju u mog tatu. Vojnik me pokušavao ućutkati. Bio je to pakao. Hiljade nas bili smo prisiljeni na pješačenje do Albanije. Ljudi su silovani i ubijani”.

‘Ako ode KFOR, evo Srbije za nekoliko sati‘

Iako je na Kosovu trenutno mirno, kamioni i kombiji koji su bili korišćeni za stvaranje blokada cesta na śeveru i dalje su parkirani uz ivicu, spremni za akciju u svakom trenutku. Uprkos tome, neki Albanci sumnjaju da bi Srbija mogla ikada razmišljati o vojnoj akciji. “Već postoji velik sukob u istočnoj Evropi i međunarodna zajednica sigurno neće dozvoliti da se razvije drugi sukob. No, ako bi Srbi i napali, što mislite koliko bi izdržali protiv NATO-a?”, kaže jedan Albanac iz Mitrovice.

Svaki pokušaj Srba da anektiraju śeverno Kosovo mogao bi izazvati haos u ostatku Balkana, đe je nekoliko nacija nezadovoljno svojim trenutnim granicama.

“Ako ovđe počnemo mijenjati granice, svi na Balkanu će željeti promjene granica. Bio bi to veliki nered”, upozorava Ismail Latifi, albanski emigrant koji je pośetio Mitrovicu iz Vankuvera, đe živi. Stojeći u śeni novoizgrađene džamije s dva minareta, njegov prijatelj Behxhet Jashanica kaže da je NATO jemac stabilnosti Kosova.

“No, kad bi KFOR napuštio Kosovo, Srbija bi ušla za nekoliko sati. A Rusi bi im pomogli”, dodao je.

Jutarnji list

Podijeli:

Related posts

Leave a Comment