Izvještaj EU: Tenzije unutar vladajuće većine i politička nestabilnost uticala na funkcionisanje institucija u CG
Na pravilno funkcionisanje crnogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, nestabilnost vlade i tenzije unutar vladajuće većine, te odugovlačenje procesa donošenja odluka i sprovođenja reformi. Glavni pravosudni organi, uključujući i Ustavni sud, nastavili su da rade u nepotpunom sastavu zbog nemogućnosti Parlamenta da izabere nove članove, što je narušilo njihovo pravilno funkcionisanje – piše u dokumentu.
Vlasti su u 2022. posvećenost integraciji u EU navodile kao ključni prioritet države, ali su godinu obilježile kontinuirane političke tenzije, polarizacija i neuspjeh da se postigne konsenzus o ključnim pitanjima od državnog interesa, što je dovelo do toga da dvije podijeljene vlade padnu nakon izglasanog nepovjerenja. To se navodi u godišnjem izvještaju EU o ljudskim pravima i demokratiji i svijetu.
U dijelu koji se tiče Crne Gore, EU navodi da je na pravilno funkcionisanje crnogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, nestabilnost vlade i tenzije unutar vladajuće većine, te odugovlačenje procesa donošenja odluka i sprovođenja reformi.
“U 2022, politička posvećenost vlasti strateškom cilju integracije u EU i njihova ambicija da napreduju u pristupnim pregovorima na osnovu kontinuiranog reformskog napretka dosljedno su navođeni kao ključni prioritet države. Međutim, godinu su obilježile kontinuirane političke tenzije, polarizacija, izostanak konstruktivnog angažmana između političkih partija i neuspjeh da se se postigne konsenzus o ključnim pitanjima od državnog interesa, što je dovelo do toga da dvije podijeljene vlade padnu nakon izglasanog nepovjerenja. Na pravilno funkcionisanje crnogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, nestabilnost vlade i tenzije unutar vladajuće većine, te odugovlačenje procesa donošenja odluka i sprovođenja reformi. Glavni pravosudni organi, uključujući i Ustavni sud, nastavili su da rade u nepotpunom sastavu zbog nemogućnosti Parlamenta da izabere nove članove, što je narušilo njihovo pravilno funkcionisanje”, piše u dokuemntu.
Kada su u pitanju ljudska prava, EU konstatuje da je zakonodavni i institucionalni okvir velikim dijelom uspostavljen i uglavnom usklađen s relevantnim međunarodnim i evropskim standardima.
Međutim, i dalje su, kako kažu, potrebni dodatni napori da se on u potpunosti implementira.
“Povećana politička i društvena polarizacija i podjele posebno su pogodile najugroženije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom, LGBTI osobe), koje su bile sve više izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Povećan broj femicida uz nedovoljno praćenje od strane vlasti, javno izražavana mizoginija, rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje su pitanja koja ozbiljno zabrinjavaju”, navodi se u Izvještaju.
Crna Gora, prema mišljenju EU, treba da unaprijedi pravni i institucionalni okvir kako bi povećala zaštitu od nasilja u porodici, diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje.
“Crna Gora mora obezbijediti pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ugrožene grupe. Što se tiče slobode izražavanja, Crna Gora je unaprijedila pravni okvir zaštite novinara i drugih medijskih radnika, usvajanjem skupa izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kojim se pooštravaju kazne za slučajeve nasilja nad njima”, ističe se u ovogodišnjem izvještaju.
Sloboda medija i sloboda govora bila je, kako navode, ključna oblast u fokusu djelovanja EU 2022. godine, uključujući zaštitu novinara i drugih medijskih radnika.
“Zaštita manjina i kontinuirano unapređenje pravnog okvira za zaštitu prava LGBTI osoba i dalje je u fokusu. Osim toga, izgradnja demokratskijeg društva ostala je u fokusu kroz podršku izbornim reformama u državi i transparentnijem trošenju javnih sredstava tokom izbornih kampanja. Aktivnosti EU u Crnoj Gori nastavile su da se fokusiraju na ključne oblasti opisane u privremenim mjerilima Poglavlja 23 – Pravosuđe i osnovna prava – pristupnih pregovora. Privremena mjerila za oblast osnovnih prava odnose se na usklađivanje s pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima o jačanju efikasne primjene ljudskih prava, proceduralnih garancija, zaštite manjina i kulturnih prava, zaštite od rasizma i ksenofobije i zaštite podataka”, navode iz EU.
Kada je u pitanju finansijski angažman EU, u dokumentu se podsjeća da je 2022. godinepružena finansijska podrška prioritetima EU u pogledu ljudskih prava, te da je EU opredijelila kroz IPA projekte 1,5 miliona eura za Crnu Goru, ali da 700.000 nije ugovoreno.
U izvještaju se podsjeća i da je u maju 2022, Komitet UN protiv torture zaključio da je Crna Gora samo djelimično implementirala preporuke iz 2014. o obezbjeđivanju ili jačanju pravnih garancija za pritvorenike, sprovođenju brzih, nepristrasnih i efikasnih istraga i krivičnom gonjenju osumnjičenih i sankcionisanju počinilaca torture ili zlostavljanja.
Pobjeda
