Za to se moraju izdvajati sredstva na kontrolisani i sistemski način da bi se ojačala infrastruktura Crnogorske pravoslavne crkve da bi mogla promovisati one vrijednosti koje će biti na liniji zbližavanja i jedinstva pravoslavaca u Crnoj Gori, a nikako produbljivanja podjela na koje smo navikli svih ovih decenija od strane SPC.
Intervju za VOMINFO Zlatko Vujović
VOMINFO: Od nastanka CEMI-a do danas, sad već okruglo 23 godine, da li su ispunjeni ciljevi i očekivanja obzirom da je Crna Gora prošla kroz jedan od burnijih perioda u svojoj milenijumskoj istoriji? Da li je CEMI prepoznat kao pouzdan izvor informacija i koliko državne adrese, ali i one vani, preopoznaju CEMI kao sigurnu adresu kad je informacija u pitanju?
Vujović: CEMI je u ovih 23 godine ostavio neizbrisiv trag na razvoj i demokratizaciju Crne Gore doprinoseći unaprjeđenju uslova za sprovođenje izbora. Promjenom vlasti koja je neprekidno vladala u različitim aranžmanima 30 godina na neki način zaokružuje jedan dio tog procesa – dokazali smo kao društvo da je moguća mirna tranzicija vlasti u Crnoj Gori. Bez obzira što će neko bit zadovoljan promjenama, dok drugi neće, ipak smo imali sprovedenu tranziciju na svim nivoima vlasti. Da bismo imali funkcionalnu demokratiju potrebno je da politički sistem funkcioniše i da imamo kontinuiranu promjenu vlasti. Da bismo imali konsolidovanu demokratiju potrebno je da se vlast nekoliko puta promijeni na nacionalnom nivou te da građani shvate da je vlast tu za njih a ne obrnuto, da usklađuju svoje ponašanje sa očekivanjima vlasti. Crnoj Gori je dugo zamjerano od naših partnera da nije iskusila promjenu vlasti na nacionalnom nivou što je pratio i strah da li će predaja vlasti mirnim putem biti moguća. Tranzicija vlasti je sprovedena kao u stabilnim demokratijama a oni koji su bili na vlasti priznali su rezultate izbora u prvih nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta omogućivši nesmetanu tranziciju. Istina…sadašnji premijer ne djeluje kao neko ko se lako odriče pozicije premijera, ali koliko god mu se sviđalo ili ne, gubljenje njegove pozicije će se desiti i tu neće biti nekih velikih problema iz razloga što su i građani postali svjesni moći kojom raspolažu na izborni dan.
CEMI je ne samo što je uspješno dao svoj doprinos na demokratizaciji političkog procesa u Crnoj Gori već je dobio priznanje od kolega u Evropi ali i u svijetu. Bio sam lično ispred CEMI-ja generalni sekretar evropske mreže nevladinih organizacija koje nadgledaju izbore ENEMO pet godina. Riječ je o organizaciji koja okuplja nevladine organizacije koje nadgledaju izbore u zemljama Evrope, centralne Azije, regiona Crnoga mora i Kavkaza. Takođe sam više od 4 godine član upravnog odbora svjetske mreže nepartijskih posmatrača GNDEM koja okuplja organizacije sa pet kontinenata, preko 80 zemalja, i to je veliko priznanje i pohvala koje je CEMI, a i ja lično, dobio zahvaljujući radu koji postižemo, a koji je prepoznat na globalnom nivou.
Tokom posljednjih predśedničkih izbora dobili smo brojne prijetnje smrću i podmetanjem bombe od strane pojedinca koji je uhvaćen zahvaljujući međunarodnoj saradnji. On je uhapšen u Srbiji i protiv njega je podnijeta krivična prijava.
Dobili smo podršku od brojnih organizacija, političkih partija, ne samo iz Crne Gore već i čitavog regiona ali i od svjetske i evropske mreže organizacija koje nadgledaju izbore što govori o ugledu koji je nesporan i koji CEMI uživa van granica naše zemlje.
Ono što radimo sa brzim procjenama rezultata izbora sa brojnim posmatračima koji prate izborni proces nije samo nešto na što su navikli građani Crne Gore već sa oduševljenjem prihvataju mediji i novinari kao i javnost u suśednim zemljama i fascinirani su preciznošću i brzinom kojom CEMI pruža rezultate. To je daleko iznad prośeka, uobičajenih stvari, to je prosto nešto što smo uzdigli visoko da smo postali prepoznati ne samo u regionu već i globalno.
Kada govorimo o nekim procesima, reformama u demokratizaciji Crne Gore, mislim da neđe nijesmo bili spremni kao društvo za promjene. Imali smo dugogodišnje vladanje jedne političke partije samostalno ili u koaliciji s drugim partijama i koja je morala da se okonča. Međutim ono što je loše je to što nijesmo imali izgrađene demokratske alternative, tj političke partije koje bi trebale da unaprijede proces dalje demokratizacije društva, već naprotiv…bojim se da smo izgubili godine. Na neki način, promjena vlasti koja je trajala nekih 30 godina, trebala je da bude podsticaj, generator ubrzanog pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji jer smo zadovoljavali određene rezultate na nekim poljima. Sada smo čini mi se, na tim poljima otišli unazad a ono što smo mislili da smo dobili time što je došlo do promjene vlasti nijesmo uspjeli da kapitulizujemo, a to je da je moguća mirna promjena vlasti u Crnoj Gori na bazi izbornih rezultata. Politička scena je postala izuzetno politički nestabilna, nije moguće napraviti kvalitetnu Vladu, i umjesto ispunjavanja prilično zahtjevne agende za članstvo u EU mi smo dobili snažnu populističku kampanju koja je rezultirala brojnim potezima koji možda u ovom trenutku imaju podršku građana, ali sa druge strane će biti izuzetno skupo plaćeni kada se ovaj ekonomski model koji zagovara Vlada gospodina Abazovića, kao i Evropa sad, jer se broj nezapošljenih pokušava riješiti tako što će država zaposliti što više radnika. Svima koji raspolažu minimalnim znanjem iz ekonomije je jasno da se nezapošljenost ne rješava povećanjem državne i lokalne administracije, već podsticanjem razvoja privrede. Tako da mogu reći da Crna Gora ide u pogrešnom smjeru.
VOMINFO: Pod pretpostvakom da je rađena usporedna analiza za dva perioda, vrijeme vladavine DPS-a i ovo poslije, a po pitanju poštovanja ljudskih prava i suzbijanju korupcije, koji su rezultati koje nam CEMI može predstaviti?
Vujović: Lično vjerujem da će promjena vlasti i sudski postupci prema bivšim funkcionerima biti veliko upozorenje svakom narednom nosiocu funkcije, tj. da će njihovi postupci biti kontrolisani i da neko može završiti i sa zatvorskom kaznom. Stvoren je utisak da su javni funkcioneri izuzeti od bilo koje odgovornosti, što je uticalo da su se ponašali manje odgovorno nego što bi trebali. S druge strane viđeli smo novu vlast koja je brutalno nasrnula na institucije te ih tretira kao plijen, posebno kada je riječ o nezakonitom zapošljavanju i zloupotrebama državnih resursa ali i apsolutnom nepoštovanju zakonskih procedura. Vjerujem da će značajan broj tih ljudi završiti u zatvoru. Prije svega što su iz svoje bahatosti odbijali da postupaju prema zakonskim propisima. Mnogi će morati da odgovaraju zbog izgubljenih sudskih postupaka usljed nezakonito datih otkaza politički nepodobnim licima kao i zašto su uspješne firme dovedene do bankrota, kako su nestale desetine milona iz javnih preduzeća… Nijesmo mi dobili neke nove elite koje su napravile diskontinuitet u odnosu na kršenje zakona. Mi smo samo zamijenili elite koje još brutalnije krše zakone nego što su to radile one prijethodne. Nije došlo do kvalitativne promjene kad govorimo o borbi protiv korupcije i vladavini prava. Međutim na drugim poljima imamo dramatično nazadovanje. Tako da funkcioneri onih koji su došli na vlast na talasu nezadovoljstva u rezultatima u borbi protiv kriminala i korupcije, kao što je jedna URA, uhapšen je kao vođa organizovane kriminalne grupe za šverc cigareta. A ako je iko pričao o švercu cigareta to su bili funkcioneri URA-e dok su bili u opoziciji. Sad vidite i da je uhapšen jedan od lidera DF-a za organizaciju šverca droge. Naravno, sačekajmo da se ti postupci okončaju i da se eventualno utvrdi odgovornost, ali makar na nivou indikativnosti možemo govoriti da su nove vlasti samo željele da preuzmu poslove u želji za sticanjem velikog bogastva. U tom polju nema pomaka, ali ima u tom pravcu da su se počeli hapsiti ljudi iz raznih segmenata kada govorimo o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i prije svega uz pomoć zapadnih partnera. Stičem utisak da se jedino pokreću postupci ukoliko su oni plodovi nekakve saradnje sa zapadnim partnerima i na bazi dokaza koje su obezbijedili najvećim dijelom zapadni partneri. To mora da se promijeni i mora da bude veći učinak naših organa u borbi protiv organizovanog krimanala. Naša istraživanja govore da građani generalno primjećuju da je došlo do pomaka kada govorimo o suzbijanju organizovanog kriminala i korupcije u odnosu na prijethodni period, međutim građanima to više nije toliko značajno. To je iz razloga što u vrijeme vladavine DPS-a jedno od ključnih tema su bili problemi na temu standarda. Građani su bili nezadovoljni svojim standardom. Sad se desilo nešto drugo a to je da gotovo prema svim istraživanjima ključno pitanje jeste zadržavanje visine plata i napredak u stadardu. Građani su s jedne strane zadovoljni što je došlo do povećanja standarda. Ono što ih brine je to da se sve više dolazi do procjena koje govore da sve ono što su radile prijethodne dvije vlade nije bazirano na ekonomsko održivim izvorima. Odnosno riječ je kupovini glasova velikog obima time što će se plate povećati a da to neće moći da se održi ni na kratki rok. Građane dakle ne interesuju druge teme toliko koliko standard i povećanje zarada. To je nešto što se dramatično promijenilo i građani su spremni da progledaju kroz prste ovim vlastima sve dok oni imaju veće plate u odnosu na ono što je bilo u toku vladavine DPS-a. DPS je dugo vremena držao dosta niske zarade u javnom sektoru. To je uglavnom i bilo opravdano jer je novac ulagan u razvojne projekte. Sad nemamo razvojnih projekata u Crnoj Gori i gotovo sve je stalo, a konkretno mislim na izgradnju puteva i ulaganja u nekim drugim sektorima. Puno je političke magle. Viđeli smo prije nekoliko dana da je Vlada donijela odluku o izgradnji dva kliničko bolnička centra, jedan na primorju a drugi na śeveru. Ko zna situaciju u zdravstvu shvatiće da su to priče bez pokrića jer tu se ne radi o tome da li ćete kupiti jedan ili dva uređaja, instalirati ih u nekoj bolnici, mi nemamo dovoljno ljudskih stručnih resursa da bi oni podržali takvu priču. To nije ni važno. Proći će i ovi izbori… Sve mi se čini da je nova vlast kao DPS 90-ih godina.. Nije važno što se obećava, važno je obećavati „pa dokle traje da traje“. Bojim se da se slično dešava na svim poljima u Crnoj Gori.
VOMINFO: Da li to znači da Crnogorci nijesu svjesni o kakvim insinuacijama je riječ i da nijesu naučili lekcije iz prošlosti kad su bili predmet manipulacije političkim marketingom? Kako to da je toliki procenat birača glasao obećanja Evrope sad znajući da je ekonomski neodrživo, finansijski neizvodljivo održati takvo stanje na duži period?
Vujović: Pogledajte malo što se dešavalo na crnogorskom političkom tržištu. Prvo je došlo do povećavanja zarada svih, bez obzira da li se radi o javnom sektoru, na taj način što je Evropa sad ukinula doprinose u zdravstvenom sektoru i tako su, za nešto manje od 20% povećane zarade. Onda je dodatno u javnom sektoru došlo do povećanja zarada u koeficijentima u dogovoru sa sindikatom i u prośeku su zarade rasle u javnom sektoru od 50 do čak 90%. U privatnom sektoru samo 20%. S druge strane povećana je minimalna penzija, pa minimalni lični dohodak na 450 eura. Nema toga ko nije ośetio benefite tih poteza. Svi koji primaju plate ili penzije su ośetili benefite u svojim primanjima. Naravno da je to uticalo da se optimizam dramatično poveća i da građani, iako misle da to nije realno, su puni optimizma jer su njihovi novčanici puniji i mogu sebi da priušte više nego ranije. Ogroman broj građana je podigao kredit na bazi tih povećanja pa su riješili svoje probleme, neko je kupio auto, neko je renovirao stan, neko je proširio kuću za jednu sobu i riješio pitanje koje ga je opterećivalo decenijama unazad. I sad imamo, prema svim istraživanjima, značajano povećanje optimizma kod građana koji vjeruju da im je bolje i da će im biti još bolje. Kad imate jednu takvu situaciju onda opozicija teško može da izađe na kraj s tim. Prema istraživanjima jednocifren je broj onih koji smatraju da je Crna Gora u ovom trenutku ugrožena. Zašto? Zato što ih više privlače ekonomska pitanja, dok s druge strane smatraju da je Crna Gora zaštićena jer je članica NATO-a. Nametanjem teme boljega standarda Evropa sad se predstavila kao neko ko donosi bolji život. Ljudi jednostvano ne žele da prestanu da sanjaju iako su svjesni određenih rizika. Lom će se desiti ukoliko država više ne bude mogla da se zadužuje čemu smo veoma blizu. Kamate koje država može da ostvari na tržištu kapitala su dvocifrene, pa samim time njihovo servisiranje je neodrživo za crnogorski budžet. S druge strane dogovor s MMF-om bi omogućio bolje uslove zaduživanja ali bi podrazumijevao i brojna otpuštanja u javnom sektoru, smanjenje penzija i plata. To će se morati desiti. Pitanje je samo kad odnosno da li će ove vlasti uspjeti to da odlože time što će prodati Luku Bar ili će prodati neke druge resurse od javnoga interesa i na taj način kupiti sebi dodatno vrijeme vladanja. Jednostavno, ovaj model kako je sad predstavljen nije finansijski održiv.
VOMINFO: Da li je Crna Gora pred bankrotom?
Vujović: Mi ćemo biti pred brankrotom onoga trenutka kad ne budemo mogli više da se zadužujemo. Sad nije više pitanje da li u ovom trenutku država Crna Gora može svojim prihodima da servisira svoje troškove, jer je jasno da to može da radi samo kroz konstantno, i sve nepovoljnije, zaduživanje. Mi javnu potrošnju finansiramo velikim dijelom iz kredita i pitanje je vremena kad će taj balon da pukne. Naravno da se i druge zemlje zadužuju, odnosno nije Crna Gora jedina, ali problem nije zaduživati se ukoliko se ta sredstva investiraju već je problem što sredstva iz kredita ne idu u izgradnju infrastrukture, puteva, odnosno u investicije već gotovo isključivo u finansiranje plata i penzija, tj. javne potrošnje, što znači da će se dovođenje Crne Gore pred bankrotom prilično ubrzati. Kad kažem bankrot ne mislim na klasičan bankrot koji se može desiti preduzeću ili pojedincu, već na slučaj recimo Grčke, kada država ne može otplaćivati svoje kreditne obaveze te da je primorana da preduzme radikalne rezove da bi se vratila u normalu. Pogledajmo iskustvo Grčke… tamo se živjelo prilično lagodno, u javnom sektoru su primali trinaestu i čak četrnaestu platu. U jednom trenutku kad se zemlja zadužila toliko da više nije mogla da servisira kreditne obaveze kreditori, EU regulatori i MMF su postavili toliko stroge uslove da bi spriječili da Grčka bankrotira. To je za posljedicu imalo dramatična smanjenja plata u javnom sektoru i penzija, otpuštanja. Visoko zaduženi radnici sada imaju probleme da servisiraju svoje kreditne obaveze. To znači da neko ko je imao platu 500 eura onda dobije povišicu i počne da prima platu od 900 eura, a podigne kredit od 400 eura, za koji kao garanciju stavio stan pod hipoteku, on onda rizikuje da kad se smanje plate i vrate sa 900 na 500 eura gubi ne samo prihod već moguće i nekretninu koju je dao kao garanciju za kredit. To znači da se iz lošeg stanja može završiti u bijedi. Nadam se da građani neće povlačiti riskantne poteze koji bi ugrozili njihovu sigurnost investiranjem na bazi aktuelnog povećanja plata.
VOMINFO: Kome i za koga „Evropa sad“ priprema pozitivne crnogorske privredne subjekte da prinise na tacnu? Da li su te adrese beogradske kancelarije?
Vujović: Vjerujem da će naredna kao i ova Vlada uticati da Crna Gora nema više djelotvorne pregovore sa Evropskom unijom i da će se otvoriti vrata netransparentnim ugovaračkim procedurama. To znači bez tendera! Neposredna pogodba s određenim investitorima koja ne podliježe strogim standardima a koje je uvela EU i koje smo mi uveli pod pritiskom EU. Sve to se najlakše može porediti sa situacijom u Srbiji đe predśednik Vučić neposrednom pogodbom omogućava dobijanje poslova i zaduživanje Srbije uglavnom kineskim kreditorima. Nešto će se slično početi dešavati i kod nas u Crnoj Gori tj. omogućiće se onim zemljama koje su najviše zainteresovane za infrastrukturu kao što je to Luka Bar, Željeznica da je i kupe.
Crna Gora će postati jedna praonica para od strane ruskih, kineskih i investitora iz nekih drugih država. Pokušavaće da se izbjegavaju sankcije i kao primjer tome imamo slučaj „Beluga“ sa kojom se predśednik Vlade veoma hvali. Otvaranje te kompanije, koja proizvodi rusku vodku u Crnoj Gori, može biti model zaobilaženja sankcija Zapada prema ruskim pojedincima i kompanijama.
Vjerujem da će neki infrastrukturni subjekti kao što je to Elektroprivreda, CEDIS, Luka Bar za koje postoji veliko interesovanje biti dovedeni u veoma lošu situaciju da se prodaja nameće kao jedino moguće rješenje. Ono što više brine jeste to što ćemo imati puno sumnjivih investicija i postaćemo pribježište za pranje novca što će uticati da se naš evropski put prekine na duže vrijeme.
VOMINFO: Znači li to da ste pesimista povodom evropskih integracija Crne Gore?
Vujović: Iskren da budem nijesam optimista. Viđeli smo, kad govorimo o Evropi sad, dosta ljudi zaboravlja da su oni vladali godinu dana kao dio Vlade gospodina Krivokapića i viđeli smo đe su evropske integracije bile tada. Znači potpuno su bile zanemarene i zaustavljene, rasformirana je kompletna pregovaračka struktura i umjesto njih niko drugi nije bio postavljen. Tako da ako dođe do toga da Evropa sad formira vladu sa sadašnjom parlamentarnom većinom onda apsolutno nijesam optimista. Jedino što se može desiti jeste da Zapad napravi jaki pritisak koji bi primorao te vlasti da ispune zahtjeve Evropske unije i drugih partnera bez odugovlačenja, ali mislim da to nije realno očekivati.
VOMINFO: Kako bi ste definisali ideološku platformu Evrope Sad? Većina posmatrača je zbunjena…strani mediji koji komentarišu javno iznose sumnju jer sami naziv govori o inmediantnom ulasku u EU dok s druge strane slave strukture koje su protiv svih zapadnih vrijednosti.
Vujović: Ono čime se suočava crnogorska opozicija jeste istrošenost elita i to nije samo činjenica vezana za procrnogorsku elitu već i uslovno rečeno velikim dijelom kod onih kao što su DF, Demokrate itd. Politički intezitet dešavanja u Crnoj Gori je tako jak da ono što se dešava u nekoj zemlji za 10, 15 godina u Crnoj Gori se desi za svega 2 do 3 godine. U međuvremenu duga vladavina DPS-a i vezivanje crnogorskog projekata za one koji su činjeli tada pralamentarnu većinu uticalo je prilično da se potroše te elite i da nijesmo dobili adekvatnu alternativu koja bi omogućila da nezadovoljni građani sa tim elitama mogu da biraju one koji neće povlačiti poteze koji su koruptivnog karaktera. S druge strane će te elite moći da se sačuvaju od nekih ključnih pravaca proevropske i prozapadne agende koje bi Crna Gora trebala da sprovodi. Na drugoj strani se dešavalo nešto drugo među vladajućom koalicijom. Partije vladajuće koalicije na posljednjim predśedničkim izborima i njihovi kandidati su imali neđe oko 30%. U svakoj drugoj zemlji to bi rezultiralo gubljenjem vlasti. Ali oni uvijek uspijevaju da izmisle novi politički subjekat, čije rukovodstvo dominantno dijele vrijednosti Demokratskog fronta i Demokrata, ali uspiju da privuku veliki broj razočaranih birača kako onih koji su nekad glasali za ove partije tako i one koji su glasali za partije trenutne opozicije. Što se tiče orijentacije Evrope sad ona je dominantno prospska i nije prozapadna, što ne znači da ne može evoluirati. Ima nekih pojedinaca koji jesu prozapadno orijentisani. Takođe, treba imati u vidu da su oni privukli veliki dio biračkog tijela koji je prozapadno orijentisan. To će otvoriti neka pitanja i u Evropi sad a jedno od takvih je i da li oni žele da idu i dalje u smjeru ispunjavanja agende Srpske pravoslavne crkve i zvaničnog Beograda, jer će to uticati na gubljenju jednog dijela birača. Evropa sad jeste dobila podršku zarad povećanja plata ali je isto tako sigurno da neće moći da zadrže taj dio birača jer povećane plate su neodržive, a na kraju kada se građani na njih naviknu to i neće biti neki poseban razlog da se glasa za njih. To znači da će se morati biračima dati neka ideološka platforma kao ponuda da bi ih zadržali. E tu će se otvoriti dinamičan proces jer birači nijesu više strogo lojalni svojim političkim partijama. Ta volatilnost je bila izražena u prosrpskom bloku đe su birači lako mijenjali partije ali su ostali vjerni bloku. Ima situacija đe je volatilnost prisutna i u ovom drugom bloku ali između polova. Gubi se oštra granica razdvajanja između političkih partija makar onih koji gravitiraju centru i biće jako teško političkim partijama da zadrže birače. Posebno ne kako su im do sad pristupali.
VOMINFO: Da li Crnoj Gori fali organizacija bazirana na jednom cilju a to je nacionalni interes i sve ono što ga kao takvog čini?
Vujović: Mene takve ideje više asociraju na neku getoizaciju nego na jačanje pozicija. Mišljenja sam da je crnogorska nacija oduvijek imala jedan otvoren pristup ka evropskim i generalno zapadnim vrijednostima i treba da ide u tom smjeru. To znači da ne treba da se deklarišemo kao neka nacionalna manjina u Crnoj Gori već treba da jačamo institucije u Crnoj Gori koje će biti potpora nacionalnom identitetu. To znači da one koje postoje treba da imaju više i izdvajaju za one institucije koje se bave tim pitanjima. Crnogorci generalno nijesu bili skloni tome. Nijesu finansirali rad nacionalnih institucija. Nijesu su se bavili dominantno donacijama kojima bi podržali izdavanje knjiga, produkciju filmova, insititucija koje se bave značajnim kulturnim i nacionalnim pitanjima, čak i zadužbinarstvo u Crnoj Gori uopšte nije bilo razvijeno u odnosu na neke druge zemlje. Moramo da budemo svjesni kao građani da treba da pomažemo institucije, da ih jačamo i ne mislim samo na državne institucije, kao što su Matica crnogorska, Crnogorski PEN i brojne druge institucije koje se bave pitanjem nacionalnog nasljeđa i promocijom nacionalnih vrijednosti. Ako se pristupi na kvalitetan i nikako elitistički način siguran sam da rezultat neće izostati. Nacije nastaju, ali i nestaju. Moramo biti svjesni rizika koje globalizacija nosi i tim posljedicama će biti izložen Zapadni Balkan koliko god sad neki od tih naroda sa tih prostora imao ambicije da dominira. Primijer je Srbija koja ima velike ambicije da integriše suśedne teritorije u svoju zemlju, a ima više problema što ne može da integriše one koji dolaze u Srbiju, niti da zaustavi one koji odlaze iz nje, slično situaciji sa Rusijom. Ogromni procenat građana Srbije napušta zemlju. I taj proces će biti sve snažniji. Sad je Njemačka ta koja ima liberalan pristup za radnike sa Zapadnog Balkana, ali sa ulaskom u EU građani ZB će moći da se zaposle u bilo kojoj članici EU. Naši građani će biti okrenuti Evropskoj uniji a onda će oni poslovi koji ne budu mogli pokrivati radnicima sa ZB pokrivati radnicima iz Pakistana, Filipina, Bangladeša i slično, te ćemo se suočiti sa dinamičnom promjenom nacionalne strukture. Male zemlje kao što je Crna Gora sa ovolikom populacijom moraju imati restriktivnu politiku davanja državljanstva. Nažalost potezima Krivokapićeve Vlade i podrškom Abazovićeve, da se lako stiču ali i dijele državljanstva ugrožena je prije svega politička stabilnost Crne Gore i dominacija domicilnog stanovništva u donošenju političkih odluka. To je veoma loše i imaćemo nesagledive posljedice, ne samo u odnosu crnogorsko-srpskog pitanja, već ćemo imati veliko doseljavanje prije svega Rusa i davanje državljanstva zbog liberalnih uslova koje promoviše vladajuća većina.
VOMINFO: Da nebi bili među ovim nacijama, kako rekoste, „koje nestaju“ i da ne bi bili žrtva politika koje nam se dešavaju posljednjih godina davanjem „šakom i kapom“ crnogorskih pasoša što automatksi utiče na crnogorsku demografsku a samim tim i sve ostale počev od ekonomske strukture pa na dalje, da li postoji institucija koja brani crnogorski interes i ako ne postoji kako ona treba da izgleda?
Vujović: Vjerujem da je Crnoj Gori potreban paralelan sistem organizacija: civilnog društva, fondacija, NVO-a, koje bi se prije svega bavile izgradnjom i jačanjem građanskog društva i građanski odgovornog pojedinca. To bi bio odgovor na radikalizaciju i klerikalizaciju pod upravom Srpske pravoslavne crkve. Ta crkva pokušava da produbi podjele i klerikalizuje dio društva u najmanjem uzrastu i tu mislim na đecu. Đeca i mladi su potpuno zapostavljeni u crnogorskom društvu. Nemamo podrške koja bi razvijala te vrijednosti. Neophodno je da izgradimo građansku Crnu Goru sa jakom građanskom državom i lako bismo izašli na kraj sa svime.
S druge strane svjedočimo pitanju Crnogorske pravoslvane crkve koja jeste zanemarivana od strane države, države koja je kupovala mir sa SPC-om i njihovu trenutnu lojalnost time što je zapostavljala CPC a finansijski podržavala SPC. Teško da se ne može opravdati činjenica da nakon 30 godina od obnove CPC imamo tako mali broj novoizgrađenih crkava CPC. Tu je velika odgovornost onih koji vode CPC ali i onih građana koji su trebali da pomažu taj proces, dok je ipak najveća odgovornost države i to od onih koji su govorili da se bore za crnogorske nacionalne vrijednosti. Moramo se okrenuti Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Mora dijaspora da ojača jer ona treba da bude snažna brana radikalizma SPC. Za to se moraju izdvajati sredstva na kontrolisani i sistemski način da bi se ojačala infrastruktura CPC-a da bi mogla promovisati one vrijednosti koje će biti na liniji zbližavanja i jedinstva pravoslavaca u Crnoj Gori, a nikako produbljivanja podjela na koje smo navikli svih ovih decenija od strane SPC.
VOMIFNO: Koliko je maligan uticaj rukovodstva Univerziteta Crne Gore, kao krunske obrazovne institucije, na čijem je čelu Vladimir Božović javno deklarisani rusofil i zagovarač „ujedinjenja svih srpskih zemalja“, eksponirani nipodaštavalac crnogorske nacije, u čijim je vlasništvu kontroverzni portal „IN4S“ koji upravo promoviše atak na sve crnogorske vrijednosti?
Vujović: Kad je riječ o upravi Univerziteta Crne Gore to je, zahvaljujući zakonskim rješenjima iz vremena DPS-a, ona je odraz vladajuće većine. Gospodin Božović nije ni manje ni više radikalan ni ekstreman u odnosu na ono što su vrijednosti i ponašanje vladajuće većine i on odražava ono što je bila Krivokapićeva Vlada, ono što je bila Vlada gospodina Abazovića i to tako treba gledati. To je naša svakodnenica i naša realnost i kada dođe do promjene Vlade i kada budu promijenjeni odnosi, načini razmišljanja i vrijednsoti uopšte onda ćemo imati neko drugo rukovodstvo na Univerzitetu Crne Gore. Univerzitet sam po sebi nije nezavisan jer je upravo u doba DPS-a uništena njegova nezavisnost i dovedena u situaciju da upravu Univerziteta postavlja Vlada. U takvom sistemu jedini indikator u izboru za čelnike Univerziteta jeste kako vide Univerzitet oni koji čine Vladu Crne Gore. Ja to gledam iz te perspektive i to nije neki posebni izuzetak jer imate sličnu situaciju RTCG-u, i svim drugim institucijama đe je ogromni uticaj vladajuće strukture.
VOMINFO: Znači li to da promjenom Vlade poslije izbora u junu možemo da očekujemo i promjene u rukovodstvu Univerziteta i ostalim ključnim institucijama koje zavise od uticaja i interesa vladajuće političke strukture?
Vujović: U vrijednosnom smislu mislim da ne. Pod pretpostavkom da se matrica formiranja vlasti na lokalnom prenese i na nacionalni, tj da Evropa sad sa partijama parlamentarne većine napravi koaliciju, to znači da se neće desiti značajne promjene na nivou Univerziteta. Riječ je o ljudima koji pripadaju istom kultorološkom i političkom krugu i vjerujem da bi se obezbijedio kontinuitet u politčkom djelovanju.
