Baltičko more će se pretvoriti u NATO-ovu sferu uticaja, piše sajt News.ru.
U izvještaju koji je objavila ruska web-stranica News.ru upozorava se da će pristupanje Finske Sjevernoatlantskom savezu (NATO) donijeti velike promjene. Prije svega, Baltičko more će se pretvoriti u “NATO-ovu sferu uticaja”.
Ruski sajt je citirao penzionisanog pukovnika Leonida Ivašova, šefa ruske Akademije za geopolitička pitanja, koji je rekao da Finska, nakon ovakvog razvoja događaja, više neće biti “nezavisna zemlja koja je domaćin NATO snagama”.
Ivašov je dodao da će ulazak Finske u NATO povećati broj oružanih snaga na granicama s Rusijom na 300 hiljada vojnika umjesto 50 hiljada koliko ih je ranije bilo. To će potaknuti Moskvu da pojača vojno prisustvo na svojim granicama tako što će rasporediti nekoliko divizija, sisteme protivazdušne odbrane i neke vrste raketnog oružja.
Militarizacija granica je, smatra Ivašov, postala prioritet za Rusiju zbog politike NATO-a. Ako je Moskva ranije bila fokusirana na jačanje diplomatskih, kulturnih i ekonomskih napora sa suśedom, danas će prioritet biti vojna snaga.
Ruski sajt navodi da je finski predśednik Sauli Niinisto 23. marta potpisao dva zakona. Prvi se odnosi na “Vladin prijedlog za usvajanje i stupanje na snagu Śevernoatlantskog ugovora”, dok se drugi odnosi na “Sporazum o statusu NATO-a, nacionalnih predstavnika i međunarodnog osoblja”.
Oba će uskoro stupiti na snagu, čime će Helsinki postati član NATO-a, nakon što ispuni sve pravne odredbe.
Predśednik Niinisto je prošle neđelje pośetio Ankaru kako bi uvjerio tursku stranu da promijeni svoje mišljenje o prijemu Finske u NATO, “jer Turska traži od Finske da prizna kurdske organizacije kao ilegalne”.
Sa svoje strane, Mađarska nije pristala na ulazak Finske i Švedske u Alijansu, ali bi mogla promijeniti svoj stav na parlamentarnom sastanku 27. marta.
Pravila pridruživanja
Na sajtu se navodi da, nakon što Mađarski parlament odobri pristupanje, Helsinki će moći podnijeti službeni zahtjev za ulazak u NATO. Ova prijava mora naznačiti kako je zemlja kandidat spremna da svoje oružane snage dovede na standarde Alijanse, da podrži druge članice NATO-a. Također, mora prihvatiti da se na funkciju ministra odbrane postavljaju samo civili i da ne bi trebalo biti stranih vojnih baza u zemlji.
Kada se ispune svi ovi uslovi, zemlja kandidat dobija poziv za pridruživanje Alijansi i potvrđuje svoje prihvatanje u pisanoj formi na sljedećem samitu NATO-a.
Protokol o pristupanju potom moraju ratifikovati parlamenti država članica NATO-a, nakon čega se šalje u depozitar Alijanse u Sjedinjenim Američkim Državama na čuvanje.
Pitanje ulaska Švedske u NATO i dalje ostaje otvoreno, nakon što su se Turska i Mađarska usprotivile zahtjevu Štokholma, iako je ranije Švedski parlament odobrio ulazak u Alijansu.
S tim u vezi, švedski premijer Ulf Kristersson kaže da Švedska vlada nije dobila nikakvo objašnjenje od Mađarske zašto je zauzela drugačiji stav o ulasku Finske i Švedske u NATO.
ALB
