Predsjednički izbori će imati stabilizirajući efekat na Crnu Goru i vratiti je tamo gdje je zaista bila prije pandemije COVID-a u smislu njenog političkog puta, kazao je Alex Sobel, poslanik Laburističke partije u britanskom parlamentu u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV.
Sobel dodaje da je u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko mjeseci viđen značajan politički preokret u Skupštini i tenzije između vladajuće većine i opozicije.
“Međutim, postoje i pitanja koja se tiču cijelog Balkana, a koja su uticala na Crnu Goru. Crna Gora je bila na putu ka Evropskoj uniji (EU) i članica je NATO-a. Ona je već dio evropskih naroda, ja to tako vidim. Očigledno je da smo prošle godine imali i veliki destabilizirajući mentalni efekat od ruske invazije na Ukrajinu, što je takođe uticalo na mijenjanje politike Balkana”, kazao je Sobel.
Gledajući iz ugla Velike Britanije i Sjeverne Evrope, poseban potencijal Crne Gore je u turizmu, kaže Sobel, dodajući da je boravio u Crnoj Gori i da je naša zemlja prelijepa sa mnogo potencijala.
“U pogledu ekonomskog razvoja Crne Gore, moramo blisko sarađivati. Svi razgovori koje sam vodio, kako sa crnogorskim, tako i našim liderima, ali i diplomatskom zajednicom, me navode na zaključak da svi ovi destabilizujući događaji, koji se sada dešavaju, utiču i na razvoj Crne Gore. I zato svi treba da sarađujemo, bilo da je to u Evropi, SAD-u, Kanadi i tako dalje, da radimo sa Crnom Gorom kako bismo osigurali da je na razvojnom putu i da je politička situacija, na tom putu, ne destabilizuje”, istakao je Sobel.
Više očiju je trebalo da bude uprto u Zapadni Balkan i ranije
Sobel smatra da u posljednjih nekoliko godina Zapadni Balkan nije bio u fokusu svjetske pažnje, jer je Crna Gora, kao i mnoge zemlje zapadnog svijeta, ušla u NATO i bila na putu pristupanja EU.
“Mnogi su se vodili pretpostavkom da su se stvari stabilizovale i normalizovale, da je postojao samo jedan put i da nije bilo mogućnosti preokreta. Mislim da je ono što se dogodilo 24. februara 2022. (prim. aut. početak rata u Ukrajini) promijenilo mišljenje. Možda je trebalo više da se uradi, više očiju je trebalo da bude uprto u Zapadni Balkan i ranije”, objasnio je poslanik britanskog parlamenta.
Kada je prošle godine bio na Kosovu, na brifingu tamošnjih NATO snaga iz KFOR-a o objektu u Nišu, Sobel naglašava da su saznali da taj objekat nije bio humanitarni centar, već da je u njemu bilo angažovano tri hiljade ruskog osoblja, koje je širilo dezinformacije i propagandu.
“Mi sada znamo da te vrste aktivnosti ne smiju da nam prolaze ispod radara. Druga stvar koja je razočaravajuća sa tačke gledišta Ujedinjenog Kraljevstva, i opet nešto gdje je naša vlada mogla da interveniše i odigra veliku ulogu, jeste da u Crnoj Gori, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji otvori kancelarije Britanskog savjeta. Svi smo bliski Britanskom savjetu i to je važna institucija za učenje engleskog jezika, za podršku obrazovnom sistemu i kulturnim vezama. Sada, nažalost, sjedišta imamo samo u Beogradu i Tirani”, rekao je Sobel.
Posmatrajući trenutnu situaciju, Sobel smatra da bi trebalo ponovo otvoriti bar jednu kancelariju u jednoj od pomenutih zemalja, a da bi najbolje bilo to uraditi u sve tri.
“Mislim da je zaista važno da Ujedinjeno Kraljevstvo i Crna Gora zadrže te jake veze i da Britanski savjet tamo ima jaku bazu, umjesto što mora da djeluje preko susjednih zemalja koje mogu, a ne moraju, imati dobre odnose sa Crnom Gorom”, dodao je on.
Objašnjava da je on opozicioni političar i da ima ograničen uticaj na Vladu, ali da daje sve od sebe da se te kancelarije ponovo otvore.
Važno je da apsolutno ništa ne sprječava Crnogorce da glasaju
Ono oko čega je, kako ističe, zabrinut jeste da li će izbori, posebno predstojeći predsjednički, biti slobodni i pošteni.
“Crnogorcima koji žive u inostranstvu i ne mogu da glasaju u odsustvu, ni na koji način se ne smije onemogućiti ulazak u Crnu Goru promjenom reda letova ili zemaljskog prevoza ili drugim sredstvima. Oni ne smiju biti spriječeni da glasaju. Sve ostale zajednice su u potpunosti uključene i angažovane na izborima i ne vidimo ništa što bi moglo spriječiti Crnogorce da glasaju. Znam da su tamo prisutni posmatrači iz EU i OEBS-a. Zaista je važno da apsolutno ništa ne spriječava Crnogorce da glasaju”, naglašava Sobel.
Sobel smatra da nije na njima da diktiraju Crnoj Gori ko treba da bude njen predsjednik ili ko treba da čini njenu Vladu, ali dodaje da je legitimno da se kaže da izbori moraju biti apsolutno slobodni i pošteni.
Svjesnost o destabilizaciji u regionu je u porastu, ističe Sobel, prisutan je u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, imamo značajne probleme na Kosovu, malo drugačije u Sjevernoj Makedoniji, i oni se tiču njihovog ulaska u EU.
“Sada imamo značajne probleme i u Crnoj Gori, na koje vjerovatno prije dvije-tri godine ne bismo ni pomislili. Smatrali smo da je Crna Gora stabilna država i zato mislim da postoji sve veća spoznaja da postoje problemi i da možda postoje neke sličnosti između problema sa kojima se sve ove zemlje suočavaju. Prisutan je i maligni uticaj, koji stoji iza ove destabilizacije iz političkih razloga. I vidjeli smo da se ista stvar dešavala u Ukrajini u periodu do 2014., a očigledno i od tada”, rekao je Sobel.
Ističe da se mora obezbijediti izvršenje maksimalnog pritiska.
“Velika Britanija je, kao i Crna Gora, članica NATO-a. Neke druge zemlje Zapadnog Balkana žele u NATO, ali još nijesu članice, iako se tamo nalaze NATO trupe. Moramo da obezbijedimo da se izvrši diplomatski pritisak, i da se tim zemljama ponudi puna podršku u odbrani, i da na tom putu iskoristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju kako bismo osigurali da se ne dogode negativni efekti. Svi se sjećamo šta se dešavalo na Balkanu devedestih i niko ne želi da se to ponovi”, pojasnio je Sobel.
Globalna situacija je takva da, kako je rekao odgovarajući na pitanje da li se može napraviti razlika između onih koji su istinski proevropski i onih koji to nisu, Crna Gora mora izabrati stranu na koju će se svrstati i kojim putem će ići.
“Ovo nije momenat u kojem možete biti neusklađeni. Rusija je izvršila invaziju na suverenu državu, pri tom vodeći propagadnu i druge destabilizujuće aktivnosti, a Srbi izgleda da su izabrali stranu. I mislim da je važno da znamo u drugim zemljama, susjednim zemljama, ko je i ko nije uz NATO”, smatra Sobel.
Postoje zemlje u kojima se može desiti ono što se desilo u Ukrajini
Sobel misli da u Crnoj Gori, ali i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, imamo situaciju gdje se vidi put koji bi mogao da rezultira nečin sličnim kao u Ukrajini.
“Iako Rusija ovdje ne bi bila direktni akter, to bi bila Srbija, postoje iste stvari, propaganda, dezinformacije, prikazivanje političara, posebno onih koji podržavaju NATO i EU, kao zlonamjernih kroz dezinformacije na društvenim medijima. Postoje zemlje u kojima se može desiti ono što se desilo u Ukrajini i zato moramo biti veoma svjesni toga i ne smijemo dozvoliti da se tako nešto dogodi”, pojasnio je Sobel.
Diplomatskim putem kroz ekonomske veze, članstvo i rad NATO-a, Sobel smatra da se mora obezbijediti da se više nikada ne dogodi ono što se događa u Ukrajini, jer u toj zemlji trenutno imamo katastrofalan gubitak života.
“Mislim da je važno da vjerske organizacije, posebno etablirane crkve, ne postanu jasno partijske i podržavaju jednu političku stranku ili koaliciju političkih partija protiv druge. To se ne dešava ovdje u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako su oni u zakonodavnom tijelu. Oni zasijedaju nezavisno”, komentarisao je Sobel miješanje vjerskih organizacija u političke prilike zemalja.
Crkva u Ujedinjenom Kraljevstvu, ističe, može da izrazi svoj stav o pitanjima, što i čini, posebno o moralnim i etičkim pitanjima, ali ona nije propagandna ruka britanske, ali ni vlade neke druge države.
Sobel ne bi želio da se Otvoreni Balkan koristi kao izgovor ili kao prepreka za ulazak u EU ili bilo koju drugu međunarodnu instituciju koja bi uvela zemlje Balkana u neku vrstu porodice naroda.
Ne može se podržavati i Rusija i zemlje NATO-a
Svako rusko angažovanje u bilo kojoj zemlji, i bilo koja zemlja koja se svrstava uz Rusiju sada predstavlja veliki rizik, smatra Sobel.
“Oni imaju potencijal da postanu globalno odbačeni. U ovom trenutku, mi zapravo ne težimo veoma snažnom uvođenju sankcija za zemlje koje se efektivno ponašaju kao domaćini trećih strana za ukidanje sankcija ruskih proizvoda. Znamo da postoje treće strane koje se koriste za ruski gas, ruski čelik, pšenicu, čak i ukradenu ukrajinsku pšenicu sa kojom Rusi trguju. Mislim da će, kako vrijeme bude odmicalo biti i oštrije akcije protiv trećih zemalja koje se ponašaju na taj način”, dodao je Sobel.
Sada je zaista važno, ponavlja Sobel, da zemlja shvati da mora da izabere stranu.
“Ne može se podržavati i Rusija i zemlje NATO-a, mora se jasno biti na strani Ukrajine i podržati NATO, posebno ako ste njen član ili ako imate ambicije da se pridružite ovom savezu, kao što je to slučaj na Zapadnom Balkanu”, istakao je Sobel.
Sobel se najviše bavi briselskim dijalogom Aleksandra Vučića i Albina Kurtija, oko pokušaja rješavanja pitanja između Kosova i Srbije, i smatra da EU osjeća da se to namjerno usporava od strane Vučića, zato što Kurti pravi određene korake naprijed, dok Srbi govore prave stvari, ali ne napreduju.
“Mislim da se EU i UK nadaju da će dijalog biti uspješan. Ipak, sve je jasnije da Srbija nema dobre namjere u tom dijalogu, te da se vjerovatnoća uspjeha smanjuje. Iz tog razloga je neophodno da vlade zemalja članica NATO-a moraju da budu veoma svjesne da se Srbi ne ponašaju dobronamjerno, i mislim da postoji ta svijest, ali još uvijek ne postoji jasan plan kako se nositi s tim. Nadam se da će se nešto dogoditi, da ministri i vlade u sektorima za vanjske poslove razgovaraju i traže načine kako se sve ne bi izgubilo”, istakao je Sobel.
Moramo obezbijediti očuvanje mira
Briselski dijalog je u toku, ali sporo napreduju, ističe Sobel.
“Osjećam da Albin Kurti daje sve od sebe da postigne kompromis i iznese rješenja i mislim da se EU ponaša dobronamjeno, ali ne vidim da se Vučić i Srbija ponašaju jednako dobronamjerno, već oni postavljaju barijere i blokade na putu napretka briselskog dijaloga”, kazao je Sobel.
On smatra da Vučić mora napraviti veći napor na svojoj strani kako bi se ti odnosi normalizovali.
“Potrebne su dobronamjerne aktivnosti sa njihove strane, koje su usaglašene u Briselu. Nije dovoljno otići u Brisel i onda doći i reći da je napredak postignut, dok sa druge strane ne rade ništa od dogovorenog ili mnogo toga dogovorenog u Briselu”, pojasnio je Sobel.
Kada je riječ o ideji jedne srpske zemlje koje promoviše, između ostalih i srpski istoričar Aleksandar Raković, a koja podrazumijeva stvaranje jedinstvene srpske države od Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, Sobel smatra da su granice i integritet Bosne i Hercegovine, kao i Crne Gore, već neko vrijeme sređene.
“Obje su postale članice nekoliko međunarodnih institucija. Crna Gora je ušla u NATO i priprema se za ulazak u druge međunarodne institucije. Ove države su, po mišljenju ostatka svijeta, sređene i ne treba ponovo ta pitanja otvarati. To će rezultirati ogromnim tenzijama, posebno između različitih zajednica u Bosni i Crnoj Gori, sa nekom vrstom imperijalističkog, ekspanzionističkog srpskog pogleda na svijet. To je takođe nacionalistički. I znate, to je suprotno od onoga kuda danas treba da se krećemo u svijetu”, dodaje Sobel.
Današnji svijet treba da bude samoopredjeljenje i poštovanje integriteta državnih granica gdje je narod jasno iznio svoj stav i to se upravo dogodilo u Bosni i Crnoj Gori, smatra Sobel i dodaje da su u Bosni to platili sa dosta krvi.
“Zaista ne želimo da vidimo da se ovo ponovo otvara, a dodatno sam zabrinut da bi to dovelo do nasilja u tim zajednicama. Moramo da obezbijedimo očuvanje tog mira”, istakao je Sobel.
U planu debata o Crnoj Gori u britanskom parlamentu
Kosovo dobija veliku vidljivost u svjetskim medijima i političkoj areni zbog istorije, novije istorije Kosova i onoga što se dogodilo 1999. i 2000. godine, smatra Sobel, ističući učešće NATO-a na Kosovu i tragične događaje koji su se dogodili na Kosovu, dok put Crne Gore ka državnosti nije bio isti i nije uključivao UK i SAD na isti način.
“Imali smo debatu o Kosovu, koju sam prije nekoliko nedjelja vodio u britanskom parlamentu, a planiram sličnu kada je riječ i o Crnoj Gori, konkretno o bezbjednosnim pitanjima države. Nadamo se da će ta debata biti prihvaćena od strane britanskog parlamenta i to će pomoći da se poveća vidljivost u UK, ali ne i u SAD. Zaista će biti samo za domaću publiku, ali te debate u parlamentu podižu vidljivost pitanja. Tako da mislim da će ljudi razmišljati o Crnoj Gori možda i šire, ako o njoj budemo češće govorili ovdje u Parlamentu”, pojasnio je Sobel.
Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su povezane, i postoje, smatra Sobel, ista pitanja koja ih muče.
“Postoje neka ista pitanja oko, recimo, saobraćajne infrastrukture. Sve tri zemlje imaju taj problem, što nije slučajno jer su ove zemlje povezane. Takođe mislim da sve tri zemlje imaju bezbjednosnih problema, koji izazivaju zabrinutost kod država članica NATO-a. S druge strane, sve tri zemlje žele da budu članice EU”, istakao je Sobel.
Druge susjedne zemlje, konkretnije Srbija, zbog sopstvene nacionalne agende, ne želi da vidi put ka pridruživanju EU, koji je od globalne važosti, zaključio je Sobel.
