Sve ovo s Vladom i Skupštinom je apsurdno. To je problem koji treba riješiti, a ne gurati ga pod tepih. Ovo je tipični primjer malog problema koji će, ako se bude dovoljno dugo ignorisao, prerasti u veliki, poručuje sagovornica Analitike
izvor: Analitika
piše: Zilha Kalač
„U ovom trenutku CG je najnestabilnija tačka na Balkanu, odnosno u Jugoistočnoj Evropi“
„Crna Gora je u ovom trenutku definitivno najosjetljivija i najnestabilnija tačka na Balkanu, odnosno u cijeloj Jugoistočnoj Evropi“, ocijenila je u razgovoru za Portal Analitika bivša potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Hrvatske, Vesna Pusić.
Komentarišući aktuelni politički momenat u našoj zemlji i regionu, u intervjuu koji je vođen u prvim danima 2023, naša sagovornica ukazuje kako se mnogo govori o dizanju tenzija na granici između Kosova i Srbije, terorističkim i vandalskim ekscesima na sjeveru Kosova pa se, kaže, Crna Gora nekako izgubila iz fokusa.
To je, kako ističe, pogrešno i opasno.
„Kosovo je, naravno, osjetljiva tačka i trebaće još neko vrijeme da se stabilizuje. Ali, Kosovo ima nekorumpiranog, vrlo sposobnog i snažnog premijera, država i društvo su homogeno opredijeljeni za put prema EU i NATO članstvu i, bez obzira na suprotstavljenost pozicije i opozicije, postoji temeljno slaganje oko strateških ciljeva zemlje“, napominje Pusić.
Snažno nazadovanje
Kako dodaje, Crna Gora je, s druge strane, u posljednje dvije i po godine doživjela snažno nazadovanje.
Pojašnjava i kome odgovara ovakva situacija.
„Da ne okolišam previše, smatram da je na djelu pokušaj da se Crna Gora izvuče iz NATO-a ili, ukoliko se to pokaže neizvodljivim, da se pokuša pretvoriti u malog „Trojanskog konja“ unutar NATO. Najviše je zainteresovan Putinov režim u Rusiji, s obzirom na geopolitički položaj Crne Gore, da se Crnoj Gori pokušava negirati ili poništiti državnost. Za to je najzainteresovaniji i Vučićev režim u Srbiji, a u tome čini se pomaže i Srpska pravoslavna crkva. Nastoji se spriječiti napredovanje i budući ulazak Crne Gore u EU. Za to je najzainteresovaniji kriminalni i polukriminalni milje u samoj Crnoj Gori, koji se opravdano boji posljedica koje bi EU članstvo za njih imalo. To su glavni činioci kojima ovakva situacija odgovora“, nabraja Pusić.
Igra se neki čudni ping-pong
Izmjena Ustava zakonom izglasanim u parlamentu u, kako navodi, državi bez premijera, omalovažavanje i ignorisanje institucija – sve je obična farsa.
„Ali, takvom ignorisanju i bezvlašću ne možete se suprotstaviti Venecijanskom komisijom! Crna Gora je mala zemlja ogromne geostrateške važnosti i tu bi se trebalo prihvatiti ozbiljnog političkog posla i NATO i EU, predvođeni svojim najjačim članicama. Umjesto toga igra se neki čudni ping-pong, koji će biti smiješan sve dok ne postane ozbiljno opasan ne samo za Crnu Goru, već i za cijeli Jadranski basen, pa i za ova dva velika saveza“, upozorava Pusić.
Međunarodna izolacija Crne Gore o kojoj se, nakon što se aktuelna parlamentarna većina više puta oglušila o sugestije EU i Venecijanske komisije, sve više govori, za Pusić predstavlja „katastrofalnu grešku“.
Za Crnu Goru se, napominje ona, ‘treba boriti, a ne prepuštati je samoj sebi da se snalazi kako zna i umije pod zajedničkim pritiskom Rusije i Srbije’.
„Očito je da je Crna Gora podijeljeno društvo i to na najosjetljivijoj tački – pravu Crne Gore da postoji kao samostalna, suverena država“, ističe sagovornica Analitike.
Ali, kako dodaje, jasna EU perspektiva u dohvatljivim rokovima, pa i primjer crnogorskog susjeda Hrvatske, privlačan je svakom normalnom čovjeku koji misli na svoju djecu i nije u direktnoj funkciji nekog vanjskog interesa.
„Sve ovo s Vladom i Skupštinom je apsurdno. To je problem koji treba riješiti, a ne gurati ga pod tepih, jer niko nema prave volje i vremena da se sada time bavi, kad smo suočeni s agresijom na Ukrajinu. Ovo je tipični primjer malog problema koji će, ako se bude dovoljno dugo ignorisao, prerasti u veliki“, upozorava Pusić.
Slovenija saveznik Crne Gore i njene EU budućnosti
Govoreći o upozorenju slovenačke ministarke Tanje Fajon koja je prilikom posjete Crnoj Gori poručila je da bi, ukoliko se kriza ne riješi, pregovori sa EU mogli biti blokirani, Pusić napominje da su Fajon i sadašnja slovenačka Vlada odlični saveznici za Crnu Goru i njenu evropsku budućnost.
Dodaje i da ponašanje i politika pojedinih država članica u velikoj mjeri zavisi od konkretne Vlade i konkretnih vodećih pojedinaca koji obnašaju vlast.
„Slovenija, koja je do nedavno imala štetnu politiku prema regiji, s dolaskom sadašnje Vlade pokazuje naznake vrlo konstruktivne politike. Posjeta slovenačke ministarke i austrijskog ministra, kao direktnih izaslanika EU Visokog predstavnika (Žozepa) Borelja, vrlo je značajna na više nivoa. S obzirom na ponašanje parlamentarne većine nema nikakve sumnje da bi EU mogla zaustaviti pregovore sa Crnom Gorom. Ali, mislim da treba koristiti sve moguće kanale, kao što su na primjer evropske stranačke asocijacije (socijalisti, liberali, zeleni…) kako bi se generisala politička volja da se Crnoj Gori pomogne u izlasku iz ove krize“, ističe Pusić.
Izbjegavati stranputice Otvorenog Balkana
Govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan naspram Berlinskog procesa i to što aktuelna parlamentarna većina već neko vrijeme na djelu pokazuje da ih posebno ne brine blokada evropskog puta, Pusić OB smatra projektom regionalne dominacije, a ne regionalne kooperacije.
Pojavio se, dodaje, u vakuumu koji je stvoren zastojem EU pregovora i napredovanja i neaktivnošću Berlinskog procesa.
„Neki regionalni lideri su u njemu prepoznali šansu da ostvare uticaj na svoje susjede koji nisu postigli drugim sredstvima. Na sreću, u međuvremenu je oživio Berlinski proces i ono što je zaključeno i potpisano u Berlinu u novembru 2022, korak je u pravom pravcu. I Sjeverna Makedonija i Albanija su započele pregovore, BiH je dobila kandidatski status, dogovoreno je ukidanje viza za Kosovo. Ipak se kreće!“, poručuje Pusić.
Članstvo u EU, ističe, treba da bude jasan i nedvosmislen cilj, a sve stranputice na tom putu treba izbjegavati.
„A što se tiče onih u Crnoj Gori koje „ne brine“ blokada EU puta, odnosno, preciznije rečeno, koji priželjkuju i svojom politikom doprinose toj blokadi, već sam rekla o kojim i čijim interesima se tu radi. To svakako nisu interesi građana Crne Gore od kojih, uprkos žestokoj propagandi, još uvijek 75 odsto podržava članstvo u EU“, podsjeća Pusić.
Nema više lažnog predstavljanja, raspisati izbore
Upitana koje bi korake politički činioci trebalo da preduzmu da Crna Gora konačno krene ka izlasku iz društveno-političke krize, te da li bi posredovanje međunarodne zajednice moglo da pomogne, Pusić je stava da ‘ovo mrcvarenje treba prekinuti, te da nema više tajni i lažnog predstavljanja’.
„Jasno se vidi ko je ko u crnogorskoj politici. Treba raspisati parlamentarne izbore i omogućiti građanima da se izjasne i to o dva ključna, sudbinska i identitetska pitanja: a) Podržavate li samostalnu, suverenu Crnu Goru, ili je vidite kao produženu ruku Srbije i Rusije; b) Smatrate li da Crna Gora treba da bude članica Evropske unije, ili dio „Srpskog sveta“, kaže Pusić.
Naša sagovornica napominje da su pitanja vrlo jednostavna, ali odlučujuća i u ovom trenutku jedino važna.
„Odgovori na ova pitanja imaće istorijske, dugoročne posljedice. Sve ostalo se izvodi iz odgovora na ova pitanja, a odgovori na njih mogu se dobiti samo na izborima. Druge teme doći će ili neće na dnevni red, ali kasnije, zavisno od odgovora koje daju građani“, smatra Pusić.
Tražiti saveznike u EU institucijama
Kad konačno dođe do izbora, kako cijeni sagovornica Analitike, mnogi će nastojati da zamute vodu i uguraju druge teme u prvi plan. Neki, kaže, svjesno, a neki iz političke naivnosti.
„Zato je posebno važno biti odlučan i dati građanima jasnu sliku o čemu se stvarno radi. EU svakako može pomoći, u prvom redu kroz nadgledanje regularnosti izbora. Gledano sasvim praktično, mislim da bi političke stranke, nevladine organizacije i istaknuti pojedinci koji zaista podržavaju evropski put Crne Gore trebali uspostaviti tješnju saradnju sa srodnim institucijama i pojedincima prvenstveno u Baltičkim državama“, kaže Pusić.
One su, kaže, imale mnoge slične probleme, a uspješno su integrisane u EU i danas su funkcionišuće demokratije.
„Iako male, danas imaju natprosječni uticaj u EU, posebno u formiranju evropskih bezbjednosnih politika. Dakle, treba tražiti saveznike u EU institucijama, ali i među konkretnim državama članicama čije iskustvo i politika mogu biti od koristi za crnogorski evropski put“, zaključuje Pusić.
