Mi smo predśednici država koje podržavaju ulazak država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, uključujući i Moldaviju i Gruziju, rekla je slovenska predśednica.
Proširenje Evropske unije u njenom je strateškom, ali i sigurnosnom interesu, saglasni su sudionici sastanka na vrhu u Brdu kod Kranja u povodu 20. godišnjice slovenačkog članstva u Evropskoj uniji.
“Proširenje je važno … Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predśednici država koje podržavaju ulazak država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, uključujući i Moldaviju i Gruziju”, rekla je slovenska predśednica Nataša Pirc Musar.
“Slovenija će tim zemljama i dalje nastaviti pružati pomoć”, dodala je Pirc Musar, na sastanku predśednika Sloveniji suśednih zemalja u Brdu kod Kranja, prenosi Hina.
Austrijski predśednik Alexander Van der Bellen je podśetio na usvajanje “istorijskih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom”.
“Austrija podržava te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je dalje proširenje Evropske unije. Prije svega mislim na države Zapadnog Balkana, one su naši suśedi. Isto tako je naš sigurnosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu”, kazao je austrijski predśednik.
‘Uloga politike’
Hrvatski predśednik Zoran Milanović rekao je da “nije sve u ispunjenju kriterijum”, već je “nažalost puno i previše toga u politici”, zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore “nijesu otvorile nijedno poglavlje”.
“Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno đe politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno. Dakle, to je u ekonomskom smislu malen izazov i malena glavobolja za nekoga ko bi htio naći rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Neko to zaustavlja”, kazao je Milanović.
Milanović je rekao da Unija mora pronaći “nekakav put razuma da se zadovoljimo s nečim što je dobro za sve nas, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države Zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nisu Sjedinjene Američke Države, nije Peking”.
Sergio Mattarella, predśednik Italije, podśetio je da je Slovenija postala članica Evropske unije zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.
Granične kontrole
“Ako želimo i dalje graditi mir, trebamo završiti evropski projekt. Danas je to važnije nego ikad. Naročito kada govorimo o državama Zapadnog Balkana, koje već 20 godina čekaju na ulazak. Naravno, ne zaboravljamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju”, poručio je Mattarella, dodavši da je sretan što se slovenačka predśednica “zauzima za punu izvedbu šengena”.
Pirc Musar je pozvala sve vlade suśednih zemalja Slovenije da zajedno s njom “ukinu kontrole na granicama”.
“Šengenski režim je veliko postignuće u Evropskoj uniji i kod nas, u ovoj regiji, ta je otvorenost granica jedna od glavnih prednosti”, istakla je slovenačka predśednica.
Milanović je također rekao da je “za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih sudionica i članica šengena”.
“Međutim, šengen je jako delikatna struktura i potrebno je da samo malo puhne vjetar i da se svi prehlade i to se upravo dogodilo. Slovenija je reagirala na način da je zatvorila granice. Iskreno, razumijem, ne osuđujem, ali moramo se vratiti na fabričke postavke šengena, a to je da se slobodno putuje”, poručio je Milanović.
Slovenačka vlada je u decembru donijela uredbu po kojoj se za šest mjeseci produžuje kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Slovenačka granična kontrola trajaće do 22. juna 2024.
Mađarski predśednik Tamas Sulyoko je također rekao da je njegova zemlja predana proširenju Unije te da želi “omogućiti što više pregovora o pridruživanju, što prije će to biti moguće”.
IZVOR: AGENCIJE
