piše: Jakov Daković
Perun je, kao što vjerovatno znate, bio vrhovno, tvoračko božanstvo starih Slovena. Sve do X vijeka u Kijevu se nalazio njegov važan kult. Etimološki povezan sa hrastom i najvjerovatnije ponikao iz autohtonog domaćeg kulta groma, bio je za Slovene ono što je Tor značio germanskim narodima. Njegov arhineprijatelj je Veles, bog usjeva i plodnosti. Razumljiv je taj antagonizam – jedan požar izazvan udarom groma mogao je u tren oka da uništi sav seljakov trud i ljetinu od koje je zavisio njegov opstanak. Biljka kojoj se u narodu pripisuju posebne moći, perunika, dobila je ime po njemu a vjerovalo se da je izrasla na onom mjestu u koje je udario grom. Perunov kult je pravoslavna crkva kroz vjekove s naporom suzbijala i na kraju pripisala njegove osobine Svetom Iliji, koji se slavi danas.
Na polovini ljeta smo, dakle. Strahota julskih vrućina u avgustu je uvijek znatno ublažena, čak i ako termometar pokazuje isti podiok. Psihološki je lakše podnijeti ih jer znamo da se ljetu bliži kraj i da nastupa spasonosna sezona kiša.
Prošle sedmice napustio je ovaj svijet meni veoma drag pisac, David Albahari. Bio je majstor kratke priče, neprikosnoveni kralj minimalizma, apologeta jednostavnosti. Otišao je u nedjelju, njegov omiljeni dan, za mene dokaz više da na svijetu ne postoji slučajnost već samo sinhronicitet. Žao mi je što nije dobio Njegoševu nagradu.
Da sumiramo (u pozadini zamisliti muzičku temu iz serije “Grlom u jagode”) :
Tog ljeta 2023- e Milojko Spajić je ušetao u zgradu Skupštine držeći pod miškom Dikensova “Velika očekivanja”. Svijet su opustošile razorne vrućine a region mini tornada i gradonosne oluje. Napustili su nas Tina Turner, osnivač sastava “Eagles” Randi Meisner i Sinead O'Connor. Čitavog jula iz dana u dan izvjesni medijski koncern nas je bombardovao neviđenim pritiskom na tužilaštvo i besprizornom atakom na jednu porodicu. (“Ješka to dobro sastavi”). Jedan bezazleni performans u čast Njegoševe mistično – erotske pjesme “Noć skuplja vijeka” izazvao je zgražanje malograđanske javnosti i dežurnih čuvara morala. Kad smo kod njih, vrijedi zabilježiti i fakt da je, vazda u materijalnim dobrima oskudijevajuća Crkva tražila novac od građana za “pravoslavnu gimnaziju”, uprkos spektakularnoj svoti koju je dobila iz državne kase.
Veliku pažnju izazvala je premijera filma o Robertu Openhajmeru, čovjeku koji je postao Smrt, Šiva, razarač svjetova, fizičaru koji je prekasno shvatio da nauka lišena etike i u rukama generala i političara može služiti samo za destrukciju. Sumorno zvuči za jedno ljeto, znam, ali šta je tu je. Ma sigurno je bilo i nečeg pozitivnog ove sezone, nego ja to, gledajući kroz svoju šopenhauerovsko – namćorastu prizmu nisam vidio. U svakom slučaju, drago mi je što se ponovo čitamo.
Antena M
