piše: Istok Pavlović 2018
Na cijelom Internetu skoro da je nemoguće naći neko razumljivo objašnjenje ovih stvari iz naslova. A to je glavna tema.
Odete na Google, ukucate “što je blockchain”, “što je Bitcoin”, pojavljuju se razni tekstovi, lijepe animacije, video klipovi…. ali, kad pogledate i pročitate ta “objašnjenja”, tek vam tad ništa nije jasno. Zakomplikuju i odu u neku dubiozu.
Pomislih, “nemoguće da je ovo nešto što niko ne može prosto da objasni.” Zato sam postavio cilj da napišem objašnjenje koji će biti razumljivo svakom. Čak i za đecu iz osnovne škole.
Naravno, prvo sam morao i sam da shvatim o čemu se tu radi, da pročitam stotine komplikovanih tekstova, i da razgovaram sa ljudima koji se bave kriptovalutama, da bih nekako sklopio kockice. Neke stvari će biti pojednostavljene, da bi se brže i lakše razumjele.
Idemo redom. Prvo najvažnija stvar:
Blockchain
Blockchain je tehnologija pomoću koje radi Bitcoin i sve druge kriptovalute. Najpribližnije rečeno, to je jedna finansijska knjiga u kojoj je beskonačno pouzdano zabilježeno ko ima koliko novca i ko je kome dao koliko novca u prošlosti.
Znam, već zvuči komplikovano. Zato ćemo odmah da nacrtamo slikovnicu koju i đeca mogu da razumiju.
Zamislite da na cijelom svijetu ima ovih sedmoro ljudi:
Na početku postojanja ovog svijeta, recimo da Vojo ima 1000 eura, a niko drugi nema ništa. Možda nije fer, ali tako je najjednostavnije za razumijevanje.
Sada ćemo tu informaciju da upišemo u prvi blok u lancu:
Sljedeće što se dešava je da Vojo želi da prenese 300 eura Zorici.
Upisaćemo tu informaciju u sljedeći blok, i povezaćemo ga sa prethodnim blokom:
Nakon toga, recimo da Zorica šalje 200 eura Radi, a Rada nakon toga šalje 150 eura Mihajlu.
Obije ove transakcije upisujemo u nova dva bloka, i svaki je povezan sa prethodnim:
Sada polako vidimo da je nastao lanac (eng. chain) svih transakcija. Svaka ova transakcija je jedan blok.
Tako, sve ove transakcije zajedno čine blockchain.
Sada vidite da je blockchain prosto, lančani spisak svih transakcija koje su se ikada desile u okviru jedne valute.
Svaka kriptovaluta ima svoj blockchain. Bitcoin, na primjer, ima svoj. To je zapravo jedan veliki fajl u kojem je sve ovo zapisano. Na dan pisanja ovog teksta, Bitcoin blockchain ima 162 GB, i u njemu su zapisane sve transakcije između ljudi ikada.
Ako imate “drugara sa posla koji je kupio neke bitkoine”, taj trenutak kada ih je on kupio stoji zauvijek zabilježen u ovom fajlu –blockchainu.
Jednostavno, zar ne? Pa što je onda tu toliko revolucionarno?
Revolucionarno je to što:
Niko više nikada ne može da obriše ili izmeni nijednu od ovih transakcija
Ovo je osnovni razlog zašto je blockchain postao goruća tema – jer u njega mogu da se zabilježe svi lični podaci o imovini. U budućnosti će u ovakom jednom lancu biti zapisano ko je vlasnik koje kuće, stana, automobila, osiguranja, i tako dalje.
Ali, kako? Kako je ovaj “lanac” beskonačno siguran?
Zašto sad ne može neki haker da uđe u ovu blockchain bazu podataka i da samo prepravi da Krsto ima 1000 eura?
Dvije stvari su razlog.
Prvo, tajna je u ovim “karikama” koje na slici povezuju dvije transakcije. One služe upravo tome da ne dozvoljavaju da se podaci ikada više izmijene kada se jednom upišu. To ima veze sa onim “majnovanjem”, o tome ću pričati malo niže.
Drugi razlog zašto transakcije ne mogu da se promijene leži u odgovoru na pitanje:
“Đe zapravo stoji ovaj blockchain fajl? Na kom kompjuteru, na kom disku, ko je vlasnik toga?”. Upravo to je osnovni princip blockchain tehnologije:
Decentralizacija
Na gornjim slikama ovaj spisak transakcija stoji u centru. To je ono na šta smo navikli u bankarskom sistemu. Banka drži sve podatke o našim parama, jel tako?
Znači, postoji, recimo, Deutsche Banka, i u nekom njihovom centralnom registru piše ko ima koliko para na računu i koje su bile transakcije. To je zapisano na nekom disku u nekom kompjuteru u Deutsche Banci. I taj disk je sigurno bekapovan na više mjesta, u nekoliko zgrada banke, za svaki slučaj.
E sad, zamislite kada bi direktor Deutsche banke izašao na televiziju i rekao:
“Imamo sjajnu ideju. Od śutra, Deutsche banka neće više da drži podatke o vašim parama, već ćemo da damo raznim običnim građanima, dobrovoljcima, da drže te podatke na svom kompjuteru kod kuće. Informacije o parama na vašem računu će stajati isključivo kod tih raznih nepoznatih ljudi!“
Djeluje kao najgora ideja ikada. Propast u najavi.
E, pa blockchain funkcioniše baš tako. I ljudi širom planete su uložili milione svog novca u Bitcoin koji radi na taj način. Evo zašto:
Dakle, ovaj centralni registar ne postoji. Umjesto toga, neki od ljudi u ovom svijetu su dobrovoljno odlučili da učestvuju, i kompletan blockchain fajl stoji kod njih na kompjuteru. Oni se zovu nodovi.
Svaki od njih drži na svom disku svježu kopiju fajla ovog registra transakcija. Svaki put kada se desi nova transakcija, ona se momentalno ažurira kod svakog od ovih korisnika, nodova. Ne postoji “centralni autoritet”.
Kako da osiguramo da sve kopije registra budu identične u svakom trenutku? I kako se ove transakcije uopšte dešavaju?
Majneri – rudari
Svako od nas vjerovatno ima “onog drugara koji je kupio kompjutere da majnuje bitkoine”. Sada ćete konačno razumjeti o čemu se tu radi. Majneri (rudari, kopači) služe da potvrđuju i validiraju transakcije.
Svaki nod može da se prijavi da bude “majner”. U ovom našem svijetu, recimo da su to Krsto i Jelisaveta:
Kako se radi transakcija
Vojo hoće da pošalje Živoradu 100 eura, i inicira transakciju.
Vojov kompjuter pošalje objavu svim majnerima u mreži:
“Vojo želi da prebači 100 eura Živoradu”.
U tom trenutku, to je nevalidirana transakcija, i još uvek nije upisana u registar.
Kompjuteri svih rudara na svijetu su sada dobili informaciju o namjeri da se izvrši ova transakcija. Oni prvo provjere da li Vojo ima dovoljno sredstava, tako što kompjuter prođe kroz kompletan blockchain lanac, vidi sve transakcije koje je Voja ikada imao, i izračuna da li ima toliko raspoloživog novca.
Kao što vidite, u ovom svijetu ne postoji moje “stanje na računu”, nego se uvijek računa iznova, na osnovu svih transakcija koje sam ikada imao. Ovo je super, jer čini blockchain dodatno bezbjednim. Da bi neko na silu izmijenio moje “raspoloživo stanje” morao bi da izmijeni praktično sve transakcije iz prošlosti, što je apsolutno nemoguće, viđećete kasnije i zašto.
Dakle, majneri su provjerili, Vojo ima sredstava na raspolaganju, i to je prvi korak, za koji ne treba nikakav specijalan kompjuter. Ono što slijedi poslije toga je problem.
Tog momenta kreće takmičenje: koji “rudar” će prvi da uspije da ugradi ovu transakciju u blockchain i da je doda kao sljedeći blok u lancu. Šta to zapravo znači?
Da bi se nova transakcija upisala, i dodala nova karika u lancu potrebno je pronaći jedan broj. To je broj koji “pasuje” u kariku lanca. Hajde da zumiramo dva posljednja bloka u lancu: verifikovani i novi.
Stara i nova transakcija sada zajedno formiraju jednu strukturu, kriptografski kod, i tom kodu fali još samo jedan djelić da bi bio validan. Taj delić je jedan broj (zove se “nonce”, ako nekog zanima). Tek kada se nađe taj broj, nova transakcija može da se odobri i “sklopi” u lanac.
Ne postoji način da se ovaj broj izračuna. Jedini način da se nađe ovaj broj jeste da kompjuter redom nagađa, generiše slučajne brojeve i da proba da li “pasuju”.
Potrebno je probati mnogo brojeva prije nego što se nađe pravi. Kad kažem mnogo, kako vam zvuči 700,000,000,000,000 pokušaja? Dakle, jedini način da se ovaj broj nađe je da istovremeno na ovome rade hiljade kompjutera širom svijeta – dok neko ne pogodi.
U prośeku je potrebno oko deset minuta. Toliko se danas čeka na vašu bitcoin transakciju, samo zbog ovoga.
Prvi majner na svijetu koji pogodi ovaj broj momentalno šalje svim drugim majnerima poruku: “Našao sam broj, on glasi tako i tako”. Tog trenutka, svi ostali majneri prestaju traganje, jer mogu pomoću tog broja da dodaju novu transakciju u svoju kopiju blockchaina. Na ovaj način, registar je uvijek sinhronizovan i isti kod svih.
Prvi majner na svijetu koji uspije da validira transakciju biva nagrađen – u kripto novcu. Dobija bitcoine. Ovo je dakle nešto kao lutrija. Zato ljudi kupuju skupe kompjutere – povećavaju sebi šansu da prvi na svijetu validiraju transakciju, i zarade tako više novca. Što više kompjutera imate, veća je šansa, a samim tim i zarada.
Naravno, ovi moćni kompjuteri troše ogromnu količinu struje, pa majner na tu svoju zaradu mora da plati solidan račun za struju. Trenutno, svi majneri bitcoina na svijetu troše struju kao dvije Srbije.
Odakle dobija pare majner kao nagradu? Ko to plaća?
Majner dobija novac iz dva izvora.
Prvo, plaća pošiljalac. Na 150 eura koje Vojo šalje Živoradu, Vojo će da plati još dolar-dva (u bitcoinima) kao nagradu za majnera koji je prvi pogodio broj, i time omogućio da se transkacija uopšte desi. Znači, to vam je nešto slično kao provizija za slanje novca u banci, samo što ovde nema banke, već tu vašu proviziju dobija srećni dobitnik, neko od majnera.
Drugi dio nagrade za majnera je određena suma bitkoina koja se automatski generiše ni iz čega, onog momenta kada majner otkrije broj. To je nagrada za pomoć u transakciji.
Sam sistem bitcoina je od prvog dana projektovan tako da se novi bitcoini stvaraju isključivo na ovaj način – majnovanjem. Svi bitcoini u opticaju su zapravo nastali ovako.
Kreator Bitcoina, Japanac Satoshi Nakamoto, je postavio sva pravila algoritma i započeo sistem u januaru 2009. Tada je napravio prvi blok u lancu. Sve nakon toga je bilo majnovano. U početku je majnovao samo on, tako da Satoshi danas ima oko 5 milijardi dolara u bitcoinima. Inače, niko ne zna ko je Satoshi, on nikada nije otkrio svoj identitet. Ali to je nebitno – sam sistem je projektovan tako da Satoshi nije “vlasnik” valute i ne može nikako danas da utiče na bilo što.
Sada vam je jasno zašto se to zove “rudarenje” – majneri zapravo kopaju i tragaju za “zlatom”.
Novi bitcoini se stvaraju majnovanjem. Vaš drugar koji majnuje je “mala štamparija novca”
S obzirom da svaki naš komšija može da majnuje i tako stvara sebi novac ni iz čega, neko bi rekao da je ovo katastrofalni recept za inflaciju, ali nije. Bitcoin je zapravo deflativna valuta, a evo i zašto.
Prvo, Satoshi je isprojektovao sistem tako da je ova nagrada za majnere uvijek poznata unaprijed, i ona se prepolovljava na svake 4 godine. Kasnije ću vam reći kolika je ta nagrada, jer će vas sada to zbuniti.
Drugo, u startu je ograničio algoritam tako da ukupan broj bitcoina koji mogu da se stvore bude 21 milion. Do danas je generisano oko 80% od ove projektovane sume bitcoina, oko 17 miliona. Što je više bitkoina, nagrada je sve manja i manja, pa se tako dodatno sprječava inflacija. Kada majneri budu stvorili 21 milion bitcoina, ova nagrada će biti nula, i majneri će zarađivati samo od transakcija.
I treća, najbitnija stvar koja sprječava inflaciju, je sama popularnost bitcoina. Njegova vrijednost raste, jer za 20 bitkoina pre 5 godina nijeste mogli da kupite ni Koka-Kolu, a danas možete stan u Beogradu.
Zašto je podatak u blockchainu nepromjenljiv?
Recimo da je pre dvije godine Krsto poslao Mihajlu 500 eura. Taj podatak stoji u nekom davnom bloku u blockchainu. I sada neko hoće to da promijeni, da piše da mu je poslao 100 eura.
Fora je u tome da onaj broj koji su majneri pronašli da bi sklopili transakciju u lanac pasuje samo u slučaju da ona glasi tako: “Krsto –> Mihajlo 500e”. Ako se bilo što u sadržaju transakcije promijeni, ona više ne može da bude dio lanca. Kompjuteri širom svijeta, koji drže svoju kopiju blockchaina bi ovako nešto glat odbili.
Stotine hiljada ljudi širom svijeta su “majneri”, i oni će zauvijek imati koristi od toga što rade. Zauzvrat, cio bitcoin sistem dobija beskonačnu sigurnost, jer je njihov ogroman broj garancija da će informacije zauvijek biti zaštićene. To je moć decentralizacije.
Dakle, nemoguće je izmijeniti informaciju u blockchainu, ikada.
Podaci u blockchainu su javni
Blockchain je javno dostupan, na raznim sajtovima. Evo ga ovđe. Svaka osoba na svetu može da vidi sadržaj cijelog blockchaina u svakom trenutku, sve transakcije koje su se ikada desile.
Ovo je strašno, svako može da vidi koliko para imam i kome sam ih poslao??
Ne baš 🙂 Radi jednostavnosti, do sada smo govorili da u blockchainu stoje informacije tipa:
Vojo poslao Krstu 500 eura
Rada poslala Zorici 300 eura
U realnosti, stoji nešto ovako:
Korisnik 846297763487 šalje korisniku 62587913201 500 evra
Korisnik 102380192830 šalje korisniku 27498798784 300 evra
Ljudi se zapravo kriju iza ovih brojeva, koji se zovu adrese. Javnost može da vidi samo da je neki broj poslao pare drugom broju.
Isto je kao i sa email adresama. Ako je moja email adresa [email protected], vi o meni ne možete da znate apsolutno ništa.
Kako su ove adrese povezane sa nama?
Svaki korisnik ima jedan svoj dugačak broj koji se zove privatni ključ. Kada prvi put ulazite u sistem, vi dobijate taj ključ, koji samo vi znate. Možete da ga zapišete na nekom papiriću, na primjer, ili da ga držite na nekom USB disku. Ako iko ikad sazna vaš ključ, može da vam ukrade sav novac, jednostavno da ga prebači sebi. Ako izgubite taj ključ, odoše sve vaše pare, niko više ne može da im pristupi. To je, dakle, najbitnija stvar.
Kada želite da izvršite slanje ili primanje novca, vaš kompjuter generiše drugi broj koji se zove adresa, na osnovu vašeg privatnog ključa. Isto tako, i kompjuter primaoca generiše drugu adresu na osnovu njegovog privatnog ključa.
Vaša adresa i adresa primaoca se potom šalju majnerima za verifikaciju, plus naravno i suma koja se šalje. Cio taj proces smo upravo detaljno objasnili gore. Kada se proces završi, ove adrese se zapisuju u blockchain.
Javnost vidi adrese, ali niko ne može da pomoću vaše adrese sazna vaš privatni ključ, i naravno, nema šanse da saznaju ko ste.
Dakle, za slanje novca potrebno je da znate adresu primaoca i vašu adresu. To se onda objavljuje i šalje na “majnovanje”.
Neki ljudi ponekad stavljaju svoju bitcoin adresu javno, recimo na svoj sajt da primaju donacije. U tom slučaju, logično, svako zna vaš identitet i može da vidi koliko ste para dobili. Piše u blockchainu.
Šta je “digitalni novčanik”?
Opcija držanja privatnog ključa na papiriću ili USB-u ne deluje baš pouzdano.
Postoje specijalizovani sajtovi, tj. aplikacije koji služe upravo tome. Najpoznatiji na svijetu je CoinBase.
Kada otvorite nalog na CoinBase-u, oni za vas naprave ovaj privatni ključ, koji ne možete čak ni vi sami da dobijete, zbog bezbijednosti. Dobijete adresu, koju potom možete da koristite za slanje i primanje bitcoina, takođe iz CoinBase aplikacije.
Znači, CoinBase aplikacija uzme vašu adresu i adresu primaoca, sumu koju šaljete, i pošalje je majnerima širom svijeta na obradu, kao što sam gore objasnio. Tako se novac u praksi prebača.
Osim ovakvih online rješenja, postoje i hardverski novčanici. To je bukvalno uređaj koji se ubode u kompjuter preko USB-a. Na njemu stoji vaš privatni ključ, na osnovu kojeg se generišu adrese koje idu u javnost, za transakcije.
Neko možda ne vjeruje da je CoinBase dovoljno bezbjedan i da im “neko tamo drži ključ”, već drže kod sebe kući, na jednom takvom uređaju. Naravno, u tom slučaju, ukoliko izgubite taj uređaj, zbogom sve pare. Rješenje je da ključ iz tog uređaja zapišete na nekom papiriću i onda ga zakopate u zemlju u bašti iza kuće, na primjer. Možda djeluje smiješno, ali većina vlasnika bitcoina ima papirne backupe svog ključa.
Kako da kupite prve bitcoine?
Prvi korak je da otvorite nalog na sajtu CoinBase. To je vaš digitalni novčanik.
Kada otvorite nalog, vama će dati adresu, sa kojom možete da šaljete i primate bitcoine u taj CoinBase novčanik. Ovo je analogno otvaranju računa u banci.
E, sad. Na CoinBase-u postoji mogućnost i da kupite bitcoine, tako što ukucate broj kartice. Međutim, oni ne podržavaju Srbiju – samo države EU. Ali, postoje drugi sajtovi đe to možete.
Domaća mjenjačnica Ecd.rs omogućava da kupite bitcoine za dinare. Znači, uplatite im dinare na račun, i priložite adresu koju ste napravili na Coinbase. Oni će vam potom prebačiti bitcoine. ECD.rs uzima proviziju od 5%.
Bitno je da razumijete da vam je i dalje potreban nalog na CoinBase, odnosno da imate novčanik u koji će Ecd da vam uplati. Znači mjenjačnica je jedno, a novčanik je drugo.
Ako poznajete nekog ko već ima Bitcoine i hoće da proda djelić svojih bitcoina za eure, onda je najlakše da vi njemu date pare na ruke, a on vama prebači Bitcoine na vaš CoinBase nalog, tu onda nemate nikakvu proviziju. Nađete se u kafiću, date mu svoju adresu sa CoinBase, i on inicira transakciju. Nakon desetak minuta, kada vidite da je transakcija verifikovana, vi njemu date pare na ruke i to je to.
Na kraju, u Beogradu postoji i par bankomata za kupovinu Bitcoina, možete ih naći na Guglu.
Inače, često ćete u bitcoin svijetu čuti frazu “fiat valute”. Fiat je zajednički naziv za sve valute koje niijsu kripto, a čija vrijednost već odavno nije garantovana u zlatu, već isključivo povjerenjem u neki sistem i državu: Euri, dolari, funte i tako dalje. Sve je to “fiat”.
Šta je u ovom tekstu pojednostavljeno?
Rekao sam na početku da ćemo radi lakšeg razumijevanja neke stvari predstaviti pojednostavljeno. Sada, kada smo sve prošli, mogu da dodam još neke činjenice.
Prvo, na onim slikovnicama gore blockchain je prikazan tako da se u svakom bloku nalazi samo po jedna transakcija. U praksi, u jednom bloku se nalazi oko 2000 transakcija iz cijelog svijeta, koje su se nagomilale u posljednjih desetak minuta. Znači, majneri nalaze jedan broj koji je će pomoći da odjednom prođu sve te transakcije, a ne samo jedna. Sve drugo je onako kao što sam opisao. Sljedeći blok transakcija je vezan za prijethodni, nepromjenljiv je itd. itd. Nijesam htio da ovo kažem na početku da ne komplikujem u startu.
Koliko može da se zaradi majnovanjem? Vrijedi li investirati u te jake kompjutere?
Da biste razumjeli odgovor na ovo pitanje, potrebno je da ste pažljivo pročitali cio tekst do sada. Ako ste preskočili sve i došli do ovog dijela jer vas samo zanima “ima li tu neke lake love”, vratite se i pročitajte, jer vam neće biti baš jasno.
Dakle, gore smo rekli što je majner. Svako može da postane majner tako što kupi neki specijalni kompjuter sa izuzetno jakim procesorima, koji su optimizovani samo za traženje onog slučajnog broja. Evo nekih od tih kompjutera, u tabeli piše kolika im je snaga i koliko koštaju.
Znači, kupite neki od ovih kompjutera, recimo Antminer S9, uključite ga u struju kod kuće, i ulazite u “lutriju”. Sada ovaj vaš kompjuter na svakih deset minuta ima šansu da bude taj koji je našao broj i riješio transakciju za trenutni blok.
To je isto kao da je na svakih deset minuta nekakvo globalno izvlačenje lutrije u kojoj možete biti dobitnik.
Kolika je nagrada ako baš moj kompjuter, od svih na svijetu, pronađe rješenje za trenutni blok?
Trenutna nagrada iznosi 12.5 bitkoina. To je 70.000 eura po današnjem kursu.
Znači, ako baš vaš kompjuter “zabode” rješenje, tog trenutka ste zaradili 70.000 eura. Oni će uredno biti prebačeni na vaš bitcoin novčanik. Svaki majner ima onu “adresu”, kao i ljudi koji vrše transakcije.
70.000 eura dobijam ako moj kompjuter “zabode” rješenje??? Pa to je sjajno, krećem da majnujem odmah!
Polako. Nije tako lako kao što mislite.
Još nijesmo pomenuli jednu bitnu stvar: koje su šanse da taj vaš kompjuter bude “srećni dobitnik”?
Znači, recimo da ste kupili onaj Antminer S9 sa gornje slike, on košta 3000 dolara. I puštili ste ga da radi non-stop, danju i noću.
Na ovom sajtu SoloChance.com, možete izračunati koje su vam šanse. Ukucajte 14 Terahasha u sekundi, to je snaga ovog vašeg kompjutera:
Molim??????
Šansa da pogodim blok je više od jedan u milion! Kaže da će mi trebati 30 godina, u prośeku. Za to vrijeme moram da plaćam i ogroman račun za struju.
Kako se onda ovo ikome isplati da radi????
Fora je u tome što već odavno niko normalan ne majnuje bitcoine samostalno. Suludo je očekivati da će nešto da se desi, kao što vidite.
Umjesto toga, vi se sa ovim svojim kompjuterom uključite u grupu kompjutera koji rade zajedno – takozvani pool za majnovanje.
Kako radi pool za majnovanje?
Objasnićemo ovo na poznatom primjeru:
Recimo da je sljedeće neđelje izvlačenje LOTO, i glavna nagrada je dva miliona eura.
Šansa da baš naš listić dobije je mala. Ali, recimo da se udruži nas 1000 iz cijele Srbije i dogovorimo se: Svako od nas će da uplati po jedan tiket. Ako bilo ko od nas dobije tih dva miliona eura, podijeliće dobitak na 1000 djelova, svima nama. Svako će dobiti po 2000 eura.
To znači da sada imam 1000 puta veće šanse za dobitak. Doduše, nije više dva miliona eura, nego 2000 eura, ali bar sada imam stvarno neke realne šanse. Ako bi ovo izvlačenje LOTO bilo na svakih deset minuta, onda sve ovo itekako ima smisla.
Isto ovako rade poolovi za majnovanje.
Uključite se u grupu, pool u kojem ima, recimo, 1000 kompjutera. Ukoliko pool čiji ste vi član riješi trenutni blok, nagrada od 12.5 bitkoina ide cijelom poolu, a onda se ta nagrada raspodjeljuje korisnicima, prema zaslugama.
Neko ima jači kompjuter, neko slabiji, a neko pak ima više kompjutera. Svejedno, u okviru jednog poola se tačno izračuna ko je koliko doprinio, tj. ko je imao koliko pokušaja. Shodno tome, dobićete veći ili manji dio od nagrade.
Postoje veći i manji poolovi u koje možete ući. Logično, veći poolovi imaju više šanse da pogode ali se i dobitak dijeli na više djelova. Ovđe je lista najvećih poolova. Naši ljudi najčešće koriste pool iz Češke koji se zove Slush Pool.
Ovđe možete pogledati listu svih bitcoin blokova koji su riješeni počev od ovog trenutka pa redom unazad, na svakih desetak minuta. Kao što vidite, svaki blok je riješen od strane nekog poola.
Eto, to je cijela priča o majnovanju.
Sada, kada sve ovo znate, možete otprilike da izračunate potencijalnu zaradu. Na ovom sajtu je to jako lijepo objašnjeno, na srpskom jeziku. Čovjek je uzeo u obzir i cijenu struje, koja je srećom u Srbiji najjeftinija u Evropi. Takođe, i Miloš Stanić je na svom blogu iznio dobru računicu i svoja iskustva.
Blockchain će izmijeniti cio svijet
Nakon uspjeha bitcoina, ljudi su počeli da razmišljaju za što sve može da se upotrijebi blockchain tehnologija. Brzo su shvatili da je ovo mnogo šire od novca.
Bilo koje vlasništvo, vlasništvo stana, kuće, zemlje, auta, informacije o porijeklu nekretnina, automobila, medicinski podaci… Sve je ovo idealno za blockchain i neke države već rade na tome da ga integrišu.
Bilo koje oblasti u kojima je visok rizik od prevara, malverzacija, mita i korupcije.
Korupcija, kao što znamo, često služi da se neke informacije zataškaju – da se promijene, zaborave, stave pod tepih, obrišu zauvijek. Ako društvo pređe na blockchain, smatra se da će to drastično smanjiti korupciju u državama u kojima je ona danas izražena. Bilo koje porijeklo novca, stana, automobila, postaće informacija koja ne može da se zataška, nikada. Koliko god para i moći da ima neko, ne može da izmijeni matematički nepromenljive unose u blockchain, ikada.
Podaci o automobilu u blockchainu? Nećemo više gledati one oglase za polovne automobile koji kažu “Audi A4, kao nov, prešao samo 150.000”. Jedan pogled u javno dostupan blockchain pokazaće da je auto prešao pola miliona kilometara, i da je prije dvije godine imao udes u Italjanskim Alpima u kojem je cijela prednja strana bila uništena.
Dalje, primjena blockchaina u svim oblastima u kojima danas postoje bilo kakvi posrednici, će dovesti do toga da oni često postanu suvišni. Neće svi oni ostati bez posla, ali će se način na koji rade poprilično izmijeniti.
Trgovina kriptovalutama
Ovo je jedna posebna oblast, i o tome bi mogao da se napiše još jedan ovako dugačak tekst, ili cijela knjiga, ali probaću ovđe da sažmem najkraće moguće:
Nakon uspjeha bitcoina, ljudi su napravili razne druge kriptovalute koje rade po istom ili sličnom principu. Suština je da se zasniva na blockchainu, a razlikuju se pravila sistema. Najveći po broju korisnika posle Bitcoina je Ethereum, nakon njega Ripple i tako dalje. Na sajtu CoinMarketCap možete viđeti cijelu listu.
Ovih valuta ima na hiljade, i one se zajedničkim imenom zovu alternativne kriptovalute – altcoins.
Jednom kada kupite bitcoine, pomoću njih možete kupiti bilo koje alternativne valute, na online mjenjačnicama kao što je Poloniex, Binance ili Bittrex. Isto tako, možete zamijeniti alternativne valute nazad u bitcoine.
Ljudi koji se bave ovim stvarima prije svega čitaju vijesti, i gledaju koje nove alternativne kriptovalute imaju potencijal da porastu u narednih godinu dana. Odete na Google, saznate ko su osnivači valute, koja je priča, kakav im je sajt i marketing, da li imaju šanse da porastu 10 puta ili više u neko skorije vrijeme.
Na početku, kada se valuta tek pojavljuje, taj događaj zove se Initial Coin Offering (ICO) i tada je najpovoljnije kupiti ove alt valute.
Strategija koja se najčešće koristi je da se kupi nekoliko ovih alt valuta za koje procijenimo da imaju potencijal. Što ih ranije kupimo, one su jeftinije. Ako kupimo neku od njih za 1000 eura, za godinu dana to može da vrijedi 100.000 eura. Cijela poenta je da se donese dobra procjena na osnovu čitanja vijesti i analize, kao na klasičnoj berzi.
Druga vrsta ljudi trguje kriptovalutama po takozvanom “pump and dump” principu:
Ovi ljudi čekaju da se “zalaufa” priča oko neke valute, i kada počne da raste, oni kupe. Zatim prodaju neposredno pre trenutka kada počne da pada. Ovo je, naravno, jako rizično.
Naravno, postoje i ljudi koji jednostavno kupe samo bitcoin i ne diraju, čekaju da mu poraste vrijednost. Ima raznih pretpostavki, da će bitcoin vrijeđeti 10x više ili 30x više u narednih 5 godina. Na kraju dana, vrijednost ovih valuta velikim dijelom zavisi od njihovog marketinga i PR-a. Koliki “hajp”, kolika prašina je uspjela da se podigne sa tom valutom.
Toliko za sada….
Ova tema je ogromna, kao što vidite. Ostalo je ovđe da se ispriča još gomila stvari, ali mislim da su pokrivene sve osnove. Sada možete da čitate ili gledate bilo šta što je na temu blockchaina i kriptovaluta – imate osnovu.
Uložio sam puno truda u ovo, nadam se da će vam biti od koristi – da konačno svi zajedno shvatimo kako ovo čudo funkcioniše.
VOMINFO.COM
