Predsjednik Udruženja pravnika Crna Gora, prof dr Branislav Radulović gostujući na Televiziji 7 komentarisao je situaciju u zemlji i kazao je da je „Crna Gora sa svim svojim manama, hendikepima, monopolima, nedovršenostima, fasadnom demokratijom, problemima u svom institucionalnom i svakom drugom funkcionisanju, ipak bila ranije, u poređenju sa drugima državama regiona, jedna vrsta Švajcarske na Balkanu”.
“Ona danas više, nažalost, liči u pojedinim segmentima na Bjelorusiju. Narušena su neka od najbolja dostignuća crnogorskih javnih politika kao što su spoljna politika, regionalna saradnja, uspostavljeni odnos građanskog i multinacionalnog društva koje je Crna Gora strpljivo sačuvala, gradila i postavila kao dominantnu vrijednost. Na kraju, srušio se osnovni građanski patriotizam o kojem često govorimo – ustavni patriotizam”, poručio je Radulović.
Prema njegovim riječima, promjena na političkoj sceni koja se „dogodila 2020. godine, umjesto da označi novi početak i smjenu jedne drugom političkom elitom koja je trebala da ostvari progress mi danas nažalost imamo regresiju javnih politika u oblasti javnih finansija, spoljne politike, unutrašnje politike, upravljanja privrednim drušvima u državnom vlasništvu, što u ovom trenutku zahtijeva jednu vrstu kvalitetnog društvenog odgovora na to”.
Radulović je istakao da je odavno već „trebalo upaliti crveni alarm i društvo probuditi iz letargije, jer jedan od dobro proklamovanih ciljeva, a to je da postanemo dio evropskog društva, dio zajednice ervopskih prosvećenih naroda, umjesto da bude sve bliži i sve izvjesniji, kako dodaje, boji se da je u ovom trenutku mnogo dalji, nego recimo 2019.
Na pitanje kako da napravimo restart društva, prof. Radulović je kazao da nam je „prvo potreban institucionalni restart, kako bi se držvani organi vratili u redovan i ustavna režim funkcionisanja.“
„U ovom trenutku imamo izuzetno veliki broj institucija koji su u v.d. stanjuili su blokirani. Pojedine se nalaze u tzv. hibridnim ili “tehničkim mandatima” kao što je npr. Vlada. Dakle, imate situaciju da je Vlada duže u tehničkom nego redovnom mandatu, bez izvjesnosti kada će građani Crne Gore imati mogućnost da kroz parlamentarne, u ovom slučaju vandredne izbore, uspostave novi saziv Skupštine, tj. da se konstituiše novu parlamentarna većina koja će izabrati legitimnu Vladu“, kazao je on.
Radulović je dodao da što prije treba organizovati vanredne izbore i da je to “poruka koju smo dobili iz Vašingtona i Brisela, ali i poruka koju već duže saopštava i domaća akademska zajednica, civilno društvo i dio političkih subjekata.”
Komentarišući Ustavni sud, prof. Radulović je kazao da postoji mogućnost da se “pogodi forma, ali promašisuština, na način da u ovom trenutku dobije neka vrsta formalnog odgovora na krizu, ali koji dugoročno neće dati dobar rezultat“.
Osvrnuo se i na pitanje zloupotrebe funkciija od strane javnih funkiconera, kao i na ćutanje institucija.
Na pitanje ima li kada je riječ o dvojnom državljanstvu krivične odgovornosti, kazao je da je pitanje krivične odgovornosti izuzetno važno, ali isto tako je važno da je li u jednom društvu izgrađen sistem tzv. javne odgovornosti za nosioce javno-pravnih ovlašćenja.
“Dakle, ukoliko raspolažete javnim sredstvima i institucija tipa vrhovne državne revizije, utvrdi da ste nezakonito raspolagali tim sredstvima, kao npr. u slučaju prethodne ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, koja je raspolagala sa preko 217 miliona eura i dobije duplo negativno mišljenje, a parlament nije organizovano javno saslušanje da razmotri nalaz državne revizije, na taj način izbjegavate da utvrdi kako se raspolagalo sa sredstvima građana”, istakao je Radulović.
Prema njegovim riječima, na pitanje da li u dovoljnoj mjeri tužilaštvo otvara pitanje krivične odgovornost lica o kojima govorimo – odgovor je zasigurno ne.
“Da li Parlament u dovoljnoj mjeri utvrđuje političku odgovornost onih kojima su dali povjerenje i tu je definitvno odgovor ne, i očito da li mi građani Crne Gore, u dvoljnoj mjeri ne, kroz politički process izbora, one koji u naše ime nezakonito vrše javno pravna ovlašćenja”, ističe on.
Pitanje dvojnog državljanstva Milojka Spajića i izbjegavanje prijavljivanja imovine i da li su se ovim građani doveli u zabludu, prof. Radulović komentariše na sljedeći način:
„Pitanje je izuzetno aktuelno i ono ima svoja dva aspketa. Prvi, formalno pravne prirode nadležnosti Državne izborne komsije (DIK-a) i ustavno definisanih uslova da bi neko bio kandidat u skladu sa odredbama Zakona o državljanstvu. Moram kazati da je u tom pogledu DIK bio vrlo heterogen u pristupu i nije imao ujednačen stav u tom pogledu, niti jednakost postupanja u istoj pravnoj stvari”.
Na drugoj strani, Radulović ukazuje da se “ovdje se ne radi o kandidatu koji je bio u zabludi i on nije bio savjesna stranka u postupku.
“Dakle, on je znao za činjenično stanje a doveo u zabludu čak i one koji su ga potpisom predložili, dakle nekih 8.300 birača koji su dali povjerenje jednom takvom kandidatu. Zatim, doveo je u zabludu i nanio vrlo značajnu političku štetu i političkom subjektu koji je stao iza njega”, zaključio je Radulović.
