Novi nelegalni radovi na nepokretnom kulturnom dobru, u režiji Eparhije budimljansko-nikšićke
Izvor: Pobjeda
autor: Jovan Nikitović
Sezona nelegalnih građevnskih radova na nepokretnim kulturnim dobrima, ovoga puta u organizaciji Eparhije budimljansko-nikšićke Srpske pravoslavne crkve, nastavljena je u Manastiru Župa u Nikšiću. Postupajući po prijavi, stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) 8. decembra prošle godine zatekao je „neimare“ kako oslikavaju manastirsku crkvu, posvećenu Svetom Luki.
Pored novog fresko-živopisa, stručni tim je uzgred konstatovao i brojne druge nelegalne intervencije i građevinske radove, za koje nijesu, shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, zatraženi konzervatorski uslovi od UZKD.
Nelegalno nadzidani stari konak manastira
PROMJENE
Prilazeći manastirskoj crkvi, stručni tim je prvo konstatovao da su ulazna vrata promijenjena. Gotovo cijela unutrašnjost je zakrčena skelama, sa kojih vrijedni freskopisci već više od mjesec oslikavaju izmalterisane i okrečene zidove Crkve Sv. Luke.
Radna atmosfera u unutrašnjosti crkve
Sudeći po fotografijama koje je Pobjeda dobila od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, freskopisce nije omelo prisustvo stručnog tima, već su oslikavanje zidova crkve nastavili i dok je predstavnik Uprave fotografisao unutrašnjost ovog kulturnog dobra.
Freskopisac sa skele oslikava zidove manastirske crkve
– Zidovi se oslikavaju silikatnim materijalima koji su, po riječima izvođača, imitacija fresko-živopisa. Tehnika je nova, radi se šablonski na suvom malteru. Stari ikonostas je uklonjen a na poziciji je postavljena nova oltarska pregrada izrađena od mermera sa floralnom i geometrijskom ornamentikom, bez ikona na predviđenim mjestima. Postavljene su elektro-instalacije, a na zidovima su vidni elektro-prekidači i elektro-utičnice – konstatovao je stručni tim Uprave u izvještaju sa terenskog obilaska Manastira Župa, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Radi se šablonski, tehnika je nova
U neposrednom okruženju manastirskog kompleksa, stručni tim je zabilježio i radove koji su izvedeni bez saglasnosti nekadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore i Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Prvo što su primijetili bio je asfalt do kapije manastirskog kompleksa.
Novi nelegalni konak
Na južnoj strani kompleksa, izvan crkvene porte, složena je velika količina građevinskog materijala, a oko kompleksa je popločana veća površina i formirani su novi stepenišni prilazi.
Zaostali blokovi i ploče, složeni u dvorištu manastira
Na toj površini, na južnoj strani konaka, formirana je terasa sa nadstrešnicom drvene konstrukcije i limenim pokrivačem. Na tom dijelu konaka je postavljen novi dimnjak obložen limom.
– Stari konak je nadzidan za jedan sprat, a na južnoj strani je proširen, konstatovano kao nelegalni rad izvještajem iz 2004. godine, a što nije u skladu sa Projektom adaptacije manastirskog konaka iz 1976. godine na koji je Republički zavod za zaštitu spomenika dao saglasnost. Prozori i vrata starog konaka su zamijenjeni novom pvc stolarijom, a lučni otvori su zatvoreni dvokrilnim vratima većih dimenzija. Na mjestu nekadašnjeg pomoćnog prizemnog objekta izgrađen je novi konak spratnosti P+1. Bočne isturene strane su od kamena, a centralni uvučeni dio je od sige. Stari i novi konaci su povezani visokim kamenim zidom na koji je formiran novi, južni ulaz u manastirski kompleks – navodi se u izvještaju stručnog tima Uprave.
Na starom konaku, kako piše u izvještaju, aplicirana je mermerna spomen-ploča, a dvorište manastirskog kompleksa je u velikoj mjeri popločano kamenim pločama mašinske obrade, nepravilnog oblika i dimenzija.
Nova česma i nova ploča
Na crkvi je, sa svih fasadnih površina, tehnikom pjeskarenja uklonjena patina. Zvonik pozicioniran lijevo od Crkve Svetog Luke je dozidan i prilagođen za palionicu svijeća u prizemnom dijelu. Stara česma sa spomen-pločom je uklonjena, a nova mermerna spomen-ploča sa istim tekstom i nova česma su postavljeni na unutrašnjoj strani novoformiranog južnog ogradnog zida.
ZNAČAJ
Manastir Župa u Nikšiću ima status nepokretnog kulturnog dobra na osnovu Rješenja o stavljanju pod zaštitu broj: 1266/1 od 27. novembra 1957. godine, te stoga sve intervencije na njemu podliježu odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Manastir se sastoji od Crkve Sv. Luke i konaka. Na temeljima stare crkve iz doba Crnojevića XV vijeka, kralj Nikola je podigao novu za dušu svom stricu Danilu. Crkva je zidana od tesanih kvadera. U crkvi je raskošan ikonostas iz 1881. godine, a od pokretnog fonda tu su preostale ikone, srebrni putiri, pozlaćeni diskos i srebrna kašičica za pričest.
Kantice sa bojom kojom se oslikavaju zidovi
Prema elaboratu o revalorizaciji iz 2014. godine, manastir je imao ogromnu oslobodilačku i prosvjetiteljsku ulogu za župska plemena. Sve što se u toku borbe sa Turcima zaplijenilo, poklanjano je manastiru. Župski manastir je bio sastajalište naroda za vrijeme sabora, a posebno prilikom čestih odlazaka u bojeve. Godine 1809, za vrijeme ustanka protiv Turaka, skoro svi prvaci Župe i nikšićkog kraja su se sastali, ustanovili prvu vlast zvanu Kuluk, a zatim su uputili pismo vladici Petru I. Njegov značaj se ogleda u širenju pismenosti, a Andrija Luburić tvrdi da se ovdje učio pismenosti i prvi crnogorski ban Novica Cerović.
– Njegov istorijski značaj će tek nakon temeljnih istraživanja doći do izražaja – navodi se u elaboratu.
I za Župu donijeto Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje
Kao i u slučaju Manastira Ćelija piperska, Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje Manastira Župa. Utvrđene mjere zaštite podrazumijevaju odstranjivanje nadzidanog sprata sa starog konaka, kao i nadstrešnice sa južne strane.
– Odstraniti novi dimnjak obložen limom. Fasadnu pvc stolariju zamijeniti drvenom u svemu po uzoru na prvobitnu. Odstraniti novoizgrađeni konak na južnoj strani manastirskog kompleksa. Odstraniti novi južni ogradni zid. Odstraniti novopostavljenu mermernu spomen-ploču sa starog konaka. Zvonik pozicioniran lijevo od Crkve Svetog Luke vratiti u predašnje stanje. Odstraniti novu česmu i novu spomen-ploču, a na prvobitnoj poziciji rekonstruisati staru u svemu po uzoru na prvobitni izgled, dimenzije i materijalizaciju. Staru ploču aplicirati na prvobitnu poziciju. Odstraniti nelegalno postavljeni novi ikonostas. Vratiti autentični izgled enterijera (zidne površine i podnu oblogu) – navodi se u Rješenju o vraćanju u prvobitno stanje.
Po zidovima crkve vidljive utičnice, prekidači, ormarići za osigurače
Analizom dokumentacije Uprave za zaštitu kulturnih dobara konstatuje se da se vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra, nije obraćao Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture Crne Gore/Upravi za zaštitu kulturnih dobara za izdavanje konzervatorskih uslova, a što je bio u obavezi propisanoj zakonom.
– Gore navedeni radovi se mogu okarakterisati kao degradacija, jer su izvedenim radovima umanjene kulturne vrijednosti kulturnog dobra: autentičnost, integritet, osobenost, arhitektonska i kulturno-istorijska vrijednost i značaj starosti dobra. Utvrđenim mjerama zaštite spriječiće se uništenje kulturnog dobra, odnosno njegovih kulturnih vrijednosti – navodi se u Rješenju.
Ćetković: Za postupanje inspektora nije presudna inicijativa UZKD
Inspektor za kulturna dobra Uprave za inspekcijske poslove (UIP) još nije obišao Manastir Župu, po službenoj dužnosti, budući da je obavještenje o nelegalnim radovima zvanično dobio od Uprave za zaštitu kulturnih dobara tek 29. decembra, iako je stručni tim UZKD 8. decembra obišao manastirski komples i konstatovao nelegalne radove. Da nijesu dobili inicijativu za postupanje, niti obavještenje o nelegalnim radovima, Pobjedi je potvrđeno 27. decembra i iz Uprave za inspekcijske poslove.
Na pitanje zašto odmah nijesu podnijeli inicijativu za postupanje inspektora za kulturna dobra, budući da je to do sada bila praksa i u posljednja dva slučaja (Ćelija piperska i Žabljak Crnojevića), direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Maja Ćetković 30. decembra odgovorila je da je dokumentacija Uprave – izvještaj stručnih lica i rješenje o vraćanju u prvobitno stanje – upućena Upravi za inspekcijske poslove 29. decembra. Ona je podsjetila da su obaveze i ovlašćenja inspektora za kulturna dobra, kao i načela inspekcijskog nadzora, propisani Zakonom o zaštiti kulturnih dobara i Zakonom o inspekcijskom nadzoru.
Maja Ćetković
– U tom smislu, članom 132 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, između ostalog, precizirano je da je inspektor obavezan i ovlašćen da vrši uvid u stanje kulturnih dobara i način njihovog čuvanja, održavanja i korišćenja. Dalje, članovima 6 i 10 Zakona o inspekcijskom nadzoru definisana su načela u vršenju inspekcijskog nadzora, pa između ostalih, i načelo preventivnosti što znači da inspektor obavlja prvenstveno preventivnu funkciju, i preduzima upravne mjere i radnje kada se preventivnom funkcijom ne može obezbijediti svrha i cilj nadzora, te načelo javnog interesa, što znači, da se postupak inspekcijskog nadzora pokreće i vodi po službenoj dužnosti, i da svako može podnijeti inicijativu za pokretanje istog – kazala je Ćetković.
Iz navedenog je izvela zaključak da za „postupanje Uprave za inspekcijske poslove nije presudna inicijativa pokrenuta od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, te da ista može samostalno postupiti u skladu da zakonom joj datim ovlašćenjima“.
