Navedeni radovi mogu se okarakterisati kao degradacija, jer su izvedenim radovima umanjene kulturne vrijednosti kulturnog dobra: autentičnost, integritet, osobenost, arhitektonska i kulturno-istorijska vrijednost i značaj starosti dobra. Utvrđenim mjerama zaštite spriječiće se uništenje kulturnog dobra – navodi se u izvještaju Uprave za zaštitu kulturnih dobara
izvor: Pobjeda
Autor: Jovan Nikitović
Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje za Manastir Ćelija piperska
Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje kulturnog dobra Manastir Ćelija piperska, nakon obimnih degradirajućih radova koje je Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve sprovela tokom 2021. godine, ali i decenijama ranije.
To je Pobjedi zvanično potvrđeno iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, uz podsjećanje da je, saglasno čl. 102 i 103 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, „vlasnik/držalac dužan obratiti se ovom organu za izdavanje konzervatorskih uslova, koji prethode izradi konzervatorskog projekta, na osnovu kojeg će, saglasno čl. 122 Zakona, konzervatorske mjere sprovesti javna ustanova koju osniva Vlada“. Jednostavnije rečeno, Mitropolija crnogorsko-primorska treba da shvati da je pogriješila i da shodno rješenju zatraži savjet stručnjaka iz Uprave, koji će joj objasniti kako da na najbezbolniji način sruši nelegalne objekte i manastir „vrati“ što približnije njegovim izvornim gabaritima i osobenostima.
MJERE
Što o svemu tome misli Mitropolija, saznali smo već prije nekoliko dana kada je odbila da prihvati odgovornost za nelegalne radove na manastiru i prekršajne naloge Uprave za inspekcijske poslove, u ukupnoj vrijednosti od 4.600 eura (4.000 za MCP kao pravno lice i 600 eura za mitropolita Joanikija, kao odgovorno lice u pravnom licu). Odbijajući odgovornost prilikom potpisianja prekršajnih naloga, Mitropolija je, podsjetimo, zatražila sudsko odlučivanje, pa će u ovom slučaju odlučivati Sud za prekršaje.
Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje uslijedilo je nakon dva terenska obilaska Manastira Ćelija piperska, u organizaciji Uprave za zaštitu kulturnih dobara, 16. novembra i 1. decembra ove godine. Stručni tim Uprave konstatovao je brojne neprimjerene intervencije i nelegalne građevinske radove na ovom kulturnom dobru, bez saglasnosti ovog organa, tj. bez konzervatorskih uslova i konzervatorskog projekta. Podsjetimo, Mitropolija je tokom prošle godine srušila ogradni zid manastira, dogradila konak izvan granica manastirskog kompleksa, sazidala tri garaže i veliku terasu sa metalnom konstrukcijom, započela oslikavanje novih freski u manastirskoj crkvi, asfaltirala dvorište manastira, postavila novu spomen-bistu… Takođe, Uprava je registrovala i niz drugih nelegalnih intervencija koje je zabilježio i nekadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture, poput oblaganja poda crkve mermernim pločama, ponegdje i postavljanja laminata, montiranja radijatora na zidove crkve… o čemu je Pobjeda takođe pisala u više navrata.
Rješenjem o vraćanju u prvobitno stanje kulturnog dobra Manastir Ćelija piperska, kroz mjere zaštite, naloženo je odstranjivanje nelegalno podignutih objekata duž sjeverne strane manastirskog kompleksa. Takođe, potrebno je odstraniti i kulu zvonaru i rekonstruisati sjeverni ogradni zid manastirskog kompleksa, na osnovu autentične fotodokumentacije.
– Odstraniti dograđeni dio manastirskog konaka u sjeverozapadnom dijelu kompleksa, sa garažama u donjoj etaži i spratnu terasu sa metalnom konstrukcijom. Odstraniti konzolnu nadstrešnicu iznad ulaza u crkvu. Odstraniti nelegalno postavljeni ikonostas i vratiti autentnični izgled enterijera (zidne površine i oblogu) – naložila je Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
Radijator i laminat u Crkvi Presvete Bogorodice (FOTO: UZKD)
DEGRADACIJA
U zaključku izvještaja sa terenskog obilaska Manastira Ćelija piperska navedeno je da je analizom dokumentacije UZKD konstatovano da se „vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra nije obraćao Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture Crne Gore / Upravi za zaštitu kulturnih dobara za izdavanje konzervatorskih uslova, a što je bio u obavezi propisanoj zakonom“.
– Gore navedeni radovi mogu se okarakterisati kao degradacija, jer su izvedenim radovima umanjene kulturne vrijednosti kulturnog dobra: autentičnost, integritet, osobenost, arhitektonska i kulturno-istorijska vrijednost i značaj starosti dobra. Utvrđenim mjerama zaštite spriječiće se uništenje kulturnog dobra, odnosno njegovih kulturnih vrijednosti – navodi se u izvještaju Uprave, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
UIP: Povoljniji način kažnjavanja služi svrsi i cilju inspekcijskog nadzora
Inspektorka za kulturna dobra Uprave za inspekcijske poslove nelegalne radove na Ćeliji piperskoj okarakterisala je kao prekršaj i napisala dva prekršajna naloga, bez namjere da za ovako radikalne intervencije na kulturnom dobru podnese krivičnu prijavu, što joj, uostalom, omogućava i Zakon o zaštiti kulturnih dobara, a u vezi sa Krivičnim zakonikom Crne Gore. Ovim povodom, iz Uprave su odgovorili da „inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora posebnu pažnju daje načelima inspekcijskog nadzora, propisanim Zakonom o inspekcijskom nadzoru, prije svega poštujući načelo srazmjernosti“.
– Načelo srazmjernosti propisano je članom 7 pomenutog zakona, te se u istom navodi „Inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora preduzima one mjere i radnje koje su srazmjerne učinjenim nepravilnostima, a kojima se na povoljniji način za subjekat nadzora postiže svrha i cilj inspekcijskog nadzora“ – odgovorili su iz Uprave za inspekcijske poslove.
Zanimljivo je da je Uprava za inspekcijske poslove nadležnom tužilaštvu nedavno podnijela krivičnu prijavu zbog kačenja crnogorskih zastava na ogradu Cetinjskog manastira i na Vlašku crkvu, a u radikalnim intervenecijama na Ćeliji piperskoj ne vidi elemente krivičnog djela. Odgovarajući na pitanje Pobjede zašto je kačenje zastava osnov za krivičnu prijavu a nijesu radovi na Ćeliji piperskoj, iz Uprave je saopšteno da je u ovom slučaju „jedina mjera koja je mogla biti preduzeta bilo podnošenje krivične prijave nadležnom tuzilaštvu, s obzirom na to da je identitet lica koje je zastave postavilo na ogradama navedenih kulturnih dobara, nepoznat“.
– U tom slučaju, inspektor nema mogućnost pokretanja prekršajnog postupka, niti izdavanjem prekršajnih naloga, niti upućivanjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu za prekršaje – navode iz Uprave za inspekcijske poslove.
Međutim, Uprava za inspekcijske poslove znala je ko je postavio spomen-obilježje u Morinju, pa joj to nije smetalo da Specijalnom državnom tužilaštvu nedavno podnese krivičnu prijavu protiv bivših ministara vanjskih poslova i odbrane, Ranka Krivokapića i Raška Konjevića zbog postavljanja spomen-ploče, odnosno zbog povrede člana 411a Krivičnog zakonika. U istom Zakoniku, u članu 253a, navodi se da ko ošteti, uništi ili učini neupotrebljivim kulturno dobro, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. Sudeći po prekršajnom nalogu Uprave, na Ćeliji piperskoj niko nije ništa oštetio, niti uništio, niti učinio neupotrebljivim.
Pratiće dalji razvoj situacije i odrediti se u odnosu na zakone
Iako Uprava za inspekcijske poslove nije podnijela krivičnu prijavu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske zbog nelegalnih radova na Ćeliji piperskoj, krivičnu prijavu može da podnese i Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD). Upitani da li će to učiniti u slučaju Manastira Ćelija piperska, budući da to njihove kolege iz Uprave za inspekcijske poslove nijesu učinile, iz UZKD su odgovorili da se „odriču komentara na postupanje Uprave za inspekcijske poslove“.
– Ovaj organ je donio odgovarajuća rješenja, a u zavisnosti od daljeg razvoja situacije, isti će se odrediti, a sve u odnosu na zakonsku regulativu – odgovorili su Pobjedi iz Uprave.
