Kralj Nikola 1914. oslobodio Budvu i poručio: „CRNOGORSKI BARJAK na budvanskom gradu na sva vremena”

Piše: Vladimir Jovanović Bilbordi koji su se pojavili tu skoro u Budvi, pokrenuli su nešto nalik polemici o tome je li vojska Kraljevine Srbije u jesen 1918. okupirala Budvu? Iz dijela opštinske vlasti, dakle, „priprema se proslava jubileja koji je bio maltene najznačajniji u istoriji Budve“, jer je, navodi se, „taj grad vjekovima bio pod okupacijom još od vremena države Nemanjića, u čijem je sastavu bio, a oslobođen tek 1918. godine”. Predśednik SO Budva, Đorđije Vujović, koji u biografiji od kvalifikacija navodi da je završio srednju turističku školu, osnovao je…

Read More

Nacisticki logor Omarska, Prijedor, Bosnia 1992.

Kemija Hodžić Običaj je da se uoči Petrovdana pale lile koje simbolišu ona vremena kada su hristoborni carevi progonili i mučili hrišćane, vezujući ih za drvene stubove, natapajući ih smolom i paleći ih. Njihova tijela tada su gorjela kao buktinja. Sa prozora sobe broj 15, 12. jula 1992. godine, Ermin Striković posmatrao je ljude u civilnoj odjeći kako hodaju oko velike vatre zapaljene ispred „Bijele kuće“. Čuo je krike, mada nije mogao vidjeti šta ih uzrokuje. Dana 12. jula 1992. godine u logoru Omarska, tradicija paljenja lila, poprimila je užasavajući…

Read More

“ZAŠTO BI CRNOGORCI SVOJ ROĐENI JEZIK NAZIVALI IMENOM DRUGIJEH NARODA?” 

Radoje Radojević je crnogorski istoričar književnosti, filolog, publicista. Jedan je od začetnika nauke o crnogorskom jeziku i književnosti.  “Ne navodeći ovoga puta konkretne primjere, da kažem uopšteno: crnogorski jezik ima posebnu leksiku, koje nema ni u srpskom ni u hrvatskom jeziku ili je u njima malo poznata, da ne spominjem ostale velike razlike i posebnosti. (…)  Ako u ‘odgovoru’ Čanadanovića uopšte ima suštine, onda se ona sastoji u tome da je moj rad ‘antisrpski’, zbog toga što sam rekao da je u srpskoj građanskoj nauci postojala velikosrpska orijentacija, te da…

Read More

Čelični krst za artiljerca iz Banjana

Stevan Kilibarda, rođen 15. aprila 1891. godine u Banjanima, bio je jedan od 396 američkih vojnika koji je dobio čelični krst u Prvom svjetskom ratu, od 4 miliona američkih vojnika koliko ih se borilo u tom ratu. Amerikanci su bili zadivljeni hrabrošću narednika koji je poginuo u bici na Verdenu, odlikovali su ga posthumno 19 godina kasnije – toliko im je vremena trebalo da pronađu njegovu porodicu… Od četiri miliona američkih vojnika, Orden čeličnog krsta dobilo je 396. U vihoru Drugog svjetskog rata Orden je zagubljen Bareljef posvećen Kilibardi u…

Read More

PISMO PETRA I PETROVIĆA NJEGOŠA TAHIR PAŠI U SKADRU 

“Ot nas Petra Petrovića vladike crnogorskoga i kavaliera Rosijskoga svetlome Čiladin begu većilu Tahir pašinu i zabitu skadarskome milo i drago prijateljsko pozdravljenje.  A po tome, eto razumieš kako se glasi sa svake strane, da su se naši cari zaratili, ali ja nemam ot našega devleta nikakve zapoviedi u ime tog posla, nako samo što čuem da e rat kako ljudi govore i da e Karađorđie s njegovom vojskom istinito udario na toliko mjestah i uzeo Višegrad, Priepolje, Sjenicu, Dugu Poljanu i Novi Varoš, a Zvornik i Niš opkolio; pak…

Read More

Borba za voskresenje Crne Gore i na filmskom platnu

Film „Voskrsenja ne biva bez smrti“ prikazan je u Italiji, Španiji, Francuskoj, Australiji i Egiptu, ali zbog snažnih političkih poruka koje je nosio – nikada u Kraljevini Jugoslaviji Velika kinematografska drama “Voskresenja ne biva bez smrti”, posvećena tragičnoj sudbni države Crne Gore u Prvom svjetskom ratu, premijerno je prikazana na današnji dan 14. aprila 1922. godine u Rimu, “u najvećem kinematografu Volturno”. Premijeru je, prema pisanju “Glasa Crnogorca”, sa suzama u očima gledalo oko 1600 posjetilaca. Uspjeh filma, snimljenog po scenariju tadašnjeg crnogorskog ministra pravde u egzilu Vladimira Popovića, potvrđen…

Read More

Malo o istoriji jezika

U doba prije širenja Rimske imperije, u Evropi je postojalo više porodica jezika. Ova pojednostavljena mapa prikazuje približnu podjelu indoevropskih jezika na zapadnu (kentum) i istočnu (satem) granu, kojima opet pripadaju razne pod-grane. Zapadni-Kentum i Istočni-Satem su i sami po sebi bliski, ali se od najranijih dana glasovi u ovim jezicima razvijaju na različite načine. Posebno drevni jezici kao anatolijska porodica jezika, frigijski i grčki ponekada prkose ovoj podjeli zbog svog izuzetno ranog razvoja. S druge strane, postoje i jezici koji su bili na granici satemskih i Kentum populacija, pa…

Read More

”Samo ime Crnogorac izaziva kod drugih paniku i strah”

7-og aprila 1835 umro je ruski pomorski oficir Vladimir Bronevski. O Crnogorcima je između ostaloga naveo: “Nije im stalo ni za prijetnje turskog Divana, niti za svoje suśede. Jednom riječju: Samo ime Crnogorac izaziva kod drugih paniku i strah.”Bronevski je sa ruskom flotom uplovio u Boku 1806. godine, pośetio je i Crnu Goru. Svoje utiske iz Crne Gore i Boke sredio je i objavio 1818. godine u San Petersburgu u knjizi pod naslovom “Zapisi pomorskog oficira za vrijeme kampanje po Sredozemnom moru pod komandom vice-admirala Dmitrija Nikolajeviča Senjavina od 1805.…

Read More

DANILOV ORDEN 

(ORDEN ZA NEZAVISNOST CRNE GORE)  Početkom maja 1853. knjaz Danilo je donio odluku da ustanovi Orden za nezavisnost Crne Gore. Njime je želio da nagradi sve one ličnosti, domaće i inostrane, koje su se istakle u ratu 1852-1853. godine. Po knjaževim ocjenama, za posebne zasluge u ratu nagrađeno je 210 Crnogoraca, i to: 117 srebrnim i 54 zlatnim medaljama, dok je 39 dobilo novoustanovljeni Orden za nezavisnost Crne Gore.  Ruska vlada i ruski imperator su takođe odlikovali za ratne zasluge jedan broj Crnogoraca. Sam knjaz Danilo je dobio Orden svete…

Read More

Jedini Pljevljak za kojim je Hitler učestvovao u žalosti

priredio: Vladimir Jovanović Ambasador nacističke Njemačke u Beogradu, Viktor fon Heren, bio je jedini strani diplomata koji je u ljeto 1937. prisustvovao komemoraciji Varnavi (Petru) Rosiću, patrijarhu SPC. Zlokobnost se ogleda i u tome da tom prilikom defiluju ulicima Beograda ČETNICI, nekadašnji Rosićevi krvoločni saborci, plaćeni kileri, čijim je međuratnim udruženjima on takođe „arhipastir”. Hronološki, Rosić umire usred sukoba vrha SPC i jugoslavenske vlade Milana Stojadinovića oko usvajanja konkordata s Vatikanom. SPC se protivi u međunarodnim odnosima uobičajenom regulisanju statusa Katoličke crkve, iako su konkordate sa Svetom Stolicom odvojeno sklopile…

Read More